Skoči na glavni sadržaj

Izlaganje sa skupa

Silencing the archival voice: the destruction of archives and other obstacles to archival research in post-communist Eastern Europe

Ivo Banac


Puni tekst: hrvatski pdf 2.881 Kb

str. 217-222

preuzimanja: 430

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 2.881 Kb

str. 217-222

preuzimanja: 709

citiraj


Sažetak

Sve zbirke arhivskoga gradiva imaju svoje zaštitnike - vlastite glasove, koji prenose suhoparne statistike, birokratsku opreznost, ali isto tako ljutnju i strast povijesnih sudionika te težnje za plemenitim i manje plemenitim ciljevima. Povjesničari i drugi istraživači imaju popise nedoličnih i smiješnih priča o "dostupnosti" i nedostatku iste. Do sloma sustava 1989/1990. to je bila obvezatna značajka komunističkih režima u istočnoj Evropi. Danas, naročito kao posljedica ratova usmjerenih na brisanje pamćenja, arhivski glasovi su utišani daleko težim zaprekama - najgorom od svih, ogromnim uništavanjem arhivskoga gradiva. U nekim slučajevima, kao u Bosni i Hercegovini, uništenje arhivskoga gradiva bilo je dio ratne strategije. Uništite povijest "drugoga" i na putu ste da vašeg proglašenog "neprijatelja" lišite vertikalnog kontinuiteta. Ova strategija je kako pogrešna, tako i štetna. Uništenje napuljskog Arhiva u vrijeme Drugoga svjetskog rata, uništilo je povijest Napulja isto tako malo, kao što razaranje Orijentalnog instituta u Sarajevu može ukinuti povijest Bosne i Hercegovine. Ali to je unatoč tomu velika nesreća. A kako povijest nije sasvim nezavisna, to nisu nikada niti izvori. Razaranje jedne arhivske zbirke šteti svima - ne samo određenoj grupi ili grupaciji. Ovo izvješće ukazuje na načine te nudi nekoliko prijedloga zaštite arhivskih izvora.

Ključne riječi

Hrčak ID:

10596

URI

https://hrcak.srce.hr/10596

Datum izdavanja:

18.2.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.779 *