Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

UPORABA APLIKACIJA U OBLAKU KOD STUDENATA

Elena Krelja Kurelović orcid id orcid.org/0000-0002-6703-7049 ; Mr. sc., viši predavač, Veleučilište u Rijeci Vukovarska 58, Rijeka, Hrvatska
Jasminka Tomljanović ; Mr. sc., viši predavač, Veleučilište u Rijeci Vukovarska 58, Rijeka, Hrvatska
Krešimir Bronić ; Prof. PTO, asistent, Srednja škola Mate Balote Poreč Karla Huguesa 6, Poreč, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 241 Kb

str. 13-26

preuzimanja: 50

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Posljednjih godina razvoj informacijske tehnologije ide u pravcu „računarstva u oblaku“ koje se sve više prihvaća
i ima široku primjenu u različitim područjima, pa tako i u obrazovanju, stoga se ovaj rad fokusira na mogućnosti
primjene računarstva u oblaku u visokoškolskim ustanovama te razmatra spremnost studenata za primjenu
ove inovativne tehnologije. Rad se bavi jednim od modela računarstva u oblaku, „softver kao usluga“ (SaaS), jer
se polazi od pretpostavke da su studenti često mobilni, te da imaju potrebu pristupati aplikacijama i podacima
s raznih uređaja i lokacija. Motivacija i percepcija dva su važna faktora koji utječu na ponašanje, pa time
pridonose uporabi nove tehnologije. Upravo su zbog toga ciljevi rada utvrditi motivaciju i percepciju studenata
prema aplikacijama u oblaku te učestalost njihova korištenja, kao i korelaciju među navedenim varijablama.
Rezultati istraživanja pokazali su da postoji statistički značajna razlika i u motivaciji i u percepciji aplikacija u
oblaku između studenata sa studija informatike i ostalih studijskih programa Veleučilišta u Rijeci. S obzirom na
broj računala i mobilnih uređaja s kojih pristupaju internetu, utvrđena je statistički značajna razlika u motivaciji
za uporabu usluga u oblaku, dok na percepciju to nije imalo značajan utjecaj. Potvrđena je pozitivna korelacija
između motivacije i uporabe aplikacija u oblaku, te percepcije i uporabe aplikacija u oblaku. Od najpoznatijih
aplikacija u oblaku najviše se koriste one za komunikaciju i druženje, a najmanje uredske aplikacije.

Ključne riječi

računarstvo u oblaku; SaaS; motivacija; percepcija; uporaba

Hrčak ID:

128876

URI

https://hrcak.srce.hr/128876

Datum izdavanja:

21.7.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.177 *




1. UVOD

Računarstvo u oblaku (engl. cloud computing) novi je smjer razvoja IT industrije, te nov način pristupanja i uporabe računalnih resursa. Stručnjaci su odabrali pojam „oblak“ jer se koriste resursi virtualnih računala, točnije mrežnih poslužitelja čija točna lokacija nije poznata. Stoga je oblak ujedno i metafora za internet. U fokusu interesa ovog rada je model „softvera kao usluge“ (SaaS), tj. aplikacija u oblaku. Radi se o uporabi resursa na udaljenim poslužiteljima na kojima se izvršavaju aplikacije i pohranjuju podaci, a pristupa im se preko web-sučelja. Primjena računarstva u oblaku je vrlo široka i raste iz dana u dan zbog mnogih prednosti koje donosi korisnicima, a potaknuta je sve većom uporabom bežičnih tehnologija za pristup internetu i mobilnih uređaja (prijenosnih računala, tableta, pametnih telefona). Aplikacije u oblaku pojednostavljuju razmjenu i dijeljenje sadržaja, kolaboraciju i komunikaciju u realnom vremenu, povećana je dostupnost aplikacija te dohvatljivost i sinkronizacija vlastitih podataka. Da bi obrazovne ustanove imale što više koristi od računarstva u oblaku, potrebno je da takve aplikacije prihvate svi sudionici obrazovnog procesa, što predstavlja šire problemsko područje ovog rada.

2. RAČUNARSTVO U OBLAKU I NJEGOVE ZNAČAJKE

„Cloud computing je nastao kao želja IT stručnjaka za povećanjem kapaciteta i dodavanjem novih mogućnosti na vlastite sustave bez investiranja u novu infrastrukturu i potrebe za osposobljavanjem novog osoblja ili kupnje novih licenciranih programa“ (CERT CARNet, 2010) . Postoji nekoliko pristupa u definiranju računarstva u oblaku, što se može objasniti činjenicom da ono obuhvaća širok spektar hardverskih, programskih i podatkovnih usluga koje su dostupne na internetu. Nacionalni institut za standarde u Americi (NIST) definira računarstvo u oblaku kao „model (plati koliko koristiš) koji, na zahtjev, omogućuje praktičan pristup, putem računalne mreže, skupu konfigurabilnih računalnih resursa (mrežama, poslužiteljima, spremištima podataka, aplikacijama i ostalim uslugama) koji se mogu brzo pripremiti za uporabu i staviti na raspolaganje, uz minimalan napor ili interakciju davatelja usluge“ (Bronzin, Adamec, 2011:25) . Općeprihvaćena definicija opisuje računarstvo u oblaku kao klaster distribuiranih računala, odnosno ogromnih podatkovnih centara i farmi servera, koji pružaju resurse i usluge na zahtjev kroz računalnu mrežu, točnije internet (Sultan, 2010:110) . Definicije računarstva u oblaku razlikuju se i u tome koriste li ga IT stručnjaci ili obični korisnici. „Obični korisnici će cloud computing definirati kao novi i jeftiniji način korištenja programskih rješenja koja će se unajmljivati prema potrebi. Informatički stručnjaci definirati će ga kao novi poslovni model ili novu tehnološku platformu za smještaj, pokretanje i korištenje informatičke programske podrške“ (CERT CARNet, 2010) . Računarstvo u oblaku omogućuje „osobne mreže raznih uređaja“ koji funkcioniraju kao cjelina, a svima se može pristupati i upravljati putem weba jer podaci i aplikacije nisu pohranjeni na korisnikovim računalima i uređajima (Horrigan, 2008) . Govoreći o računarstvu u oblaku treba naglasiti da se radi o trima različitim modelima pružanja usluga:

  • infrastruktura kao usluga (engl. Infrastructure as a Service, IaaS),

  • platforma kao usluga (engl. Platform as a Service, PaaS),

  • aplikacija kao usluga (engl. Software as a Service, SaaS)

Svaki od ova tri modela usluga može biti realiziran na četiri različita načina, pa se s obzirom na izvedbu računarstva u oblaku razlikuju: javni oblak, privatni oblak, hibridni oblak i zajednički oblak (CERT CARNet, 2010) .

Kod modela infrastrukture kao usluge korisnici unajmljuju virtualne poslužitelje i ostalu mrežnu opremu, prostor za pohranu podataka, te imaju mogućnost odabira operacijskog sustava i drugih programa. Korisnik ima mogućnost upravljanja tim resursima, obradom i pohranom podataka kao i razvojem aplikacija, ali nema nadzor nad infrastrukturom „oblaka“. Najpoznatiju infrastrukturu kao uslugu predstavlja Amazon Elastic Compute Cloud (Amazon EC2). Kad se radi o potrebama programera, rješenje nudi platforma kao usluga. Riječ je o uporabi uobičajenih razvojnih alata koji se nalaze na računalu u oblaku, a dohvatljivi su preko web-sučelja. Korisnik ima nadzor samo nad razvijenim aplikacijama. Najpoznatiji primjeri platforme kao usluge su Microsoft Azure (Visual Studio) i GoogleApps Engine (Python, Java). Model SaaS namijenjen je širokom krugu krajnjih korisnika. To ujedno predstavlja najstariji način unajmljivanja ili besplatnog korištenja informatičkih usluga koji je započeo s uporabom web-pošte (npr. Gmail, Hotmail, YahooMail) i evoluirao u aplikacije različitih namjena s izraženom društvenom komponentom (dijeljenje sadržaja, tagiranje, kolaboracija i sl.), sve do aplikacija s ujedinjenim funkcionalnostima (npr. Google Docs/Apps, MS Office 365, ZohoDocs). Značajno mjesto u modelu SaaS, uz već spomenuto, imaju aplikacije za pohranu i sinkronizaciju podataka u oblaku (npr. Dropbox, SkyDrive, GoogleDisk). Web 2.0 alati kod kojih se aplikacije pokreću na udaljenom serveru, gdje se pohranjuju i korisnički podaci, ujedno mogu biti aplikacije u oblaku, iako treba naglasiti da pojmovi Web 2.0 i SaaS nisu sinonimi (Barnatt, 2012; UNESCO IITE, 2010) .

Računarstvo u oblaku karakterizira skalabilnost (opseg i količina uporabe resursa prema potrebama, tj. na zahtjev), neovisnost o platformi, mobilnost i dostupnost usluge (mogućnost pristupa bilo kada, s bilo koje lokacije i s raznih uređaja), a plaća se stvarno korištenje resursa (prema vremenu i obujmu u kojem se koriste). Prednost računarstva u oblaku je ekonomska isplativost zbog smanjenih troškova održavanja opreme, licenciranja i nadogradnje programa, a korisniku je uvijek dostupna najnovija verzija programa.

3. PRIMJENA „RAČUNARSTVA U OBLAKU“ U OBRAZOVANJU

Mnoge obrazovne ustanove u svijetu prepoznale su potencijal računarstva u oblaku jer on smanjuje troškove, a povećava efikasnosti i upotrebljivost računalnih resursa (Sultan, 2010:111) . Svoj „put k oblaku“ obrazovne su ustanove najčešće započele unajmljivanjem usluge elektroničke pošte za potrebe studenata i osoblja, te resursa za pohranu podataka, ponajviše za otvorene obrazovne materijale gdje sigurnost podataka nije od vitalne važnosti (UNESCO IITE, 2010) . Uz uporabu raznih aplikacija u oblaku, visokoškolske institucije povremeno iskazuju potrebu za velikom procesorskom snagom radi provođenja istraživanja i eksperimenata ili dodatni diskovni prostor za pohranu velike količine podataka, što može zatrebati i administrativnom osoblju, a rješenje je u unajmljivanju dodatne infrastrukture u oblaku. Određeni studijski programi i kolegiji bave se upravo razvojem web-aplikacija, pa su studentima potrebni razvojni alati i ostali resursi za hosting i upravljanje tim aplikacijama. U tom se slučaju koristiti platforma kao usluga. Migracija u oblak za IT odjel znači jednostavnije održavanje programskih i računalnih resursa na visokoškolskoj instituciji. Uporaba svih navedenih modela računarstva u oblaku po skupinama korisnika u sektoru visokoškolskog obrazovanja prikazana jeslikom 1.

Slika 1. Korisnici računarstva u oblaku na visokoškolskim ustanovama
zbornik-veleri-2-13-g1.jpg

Izvor: izradili i prilagodili autori(prema Sultan, 2010:110)

U obrazovnom sektoru koriste se sustavi za upravljanje e-učenjem (LMS) smješteni na vanjskim poslužiteljima, što ima smisla za institucije koje ne mogu opravdati troškove kupnje, održavanja i nadogradnje potrebne programske podrške i sklopovlja. Jedna od najraširenijih aplikacija za upravljanje e-učenjem je Moodle, koji se može okarakterizirati kao aplikacija u oblaku (http://saasaddict.walkme.com) . Značajan doprinos uporabe aplikacija u oblaku za potrebe obrazovanja u Hrvatskoj daje CARNet na portalu Edu.hr, gdje su dostupne posebno razvijene usluge u oblaku za učenike, studente i nastavnike, kao što su Webmail, Loomen (temeljen na Moodleu), Portal za učenje na daljinu Nikola Tesla, e-Knjižnica, eLektire, obrazovna multimedija na zahtjev. Također treba istaknuti Sveučilišni računski centar, „Srce“, koji za znanstvene i obrazovne ustanove u Hrvatskoj nudi usluge u oblaku poput virtualnog poslužitelja (VPS), virtualnog računalnog laboratorija (VCL), uslugu pohranjivanja podataka (GSS) s 10 GB prostora, te daje platformu za razvoj i primjenu e-učenja (sustav Merlin, sustav za e-portfolio, uslugu webinara).

Računarstvo u oblaku ima puno potencijala za kreativnu uporabu u poučavanju i učenju, za povezivanje i suradnju studenata i nastavnika. Ono daje potpunu mobilnost, pa se nastava može održati i izvan zidova učionica(slika 2). Aplikacijama u oblaku studenti mogu na fleksibilan način pristupati elektroničkim knjigama i raznim obrazovnim resursima, s bilo kojeg mjesta i bilo kada, surađivati na projektima, zajedno kreirati sadržaje u realnom vremenu, učinkovito dijeliti ideje, diskutirati o određenim temama, brzo komunicirati i udruživati se u online zajednice. Njihovom uporabom stvaraju vlastito, personalizirano okruženje za „učenje u oblaku“ ili „Cloud-Based Personalized Learning Environment“ (Al-Zoube, 2009) .

Slika 2. Mobilnost i personalizirano okruženje za učenje uporabom računarstva u oblaku
zbornik-veleri-2-13-g2.jpg

Izvor: http://www.edulabsglobal.com/the-edu-pad-difference/ (3. 1. 2014.)

Često se e-učenje i m-učenje povezuju s računarstvom u oblaku jer je korisnicima internetom omogućen pristup, korištenje, kreiranje i upravljanje udaljenim obrazovnim resursima i uslugama poput komunikacije, diskusije i kolaboracije (Kop, Carroll, 2011; Mallikharjuna, Sasidhar, Satyendra, 2010) .

4. MOTIVACIJA, PERCEPCIJA I UPORABA APLIKACIJA U OBLAKU KOD STUDENATA VELEUČILIŠTA U RIJECI

Prihvaćanje određene inovacije dugotrajan je proces na koji utječu brojni individualni, organizacijski i društveni čimbenici. U nastavku će se analizirati utjecaj nekih individualnih čimbenika na prihvaćanje i uporabu aplikacija u oblaku kod studenata.

4.1 Teorijska osnova

Prema Rogersovom modelu širenja i prihvaćanja inovacija ljude možemo razvrstati u pet kategorija: inovatori, rani usvojitelji ili tehnološki lideri, rana većina, kasna većina i tradicionalisti koji se odupiru promjenama(slika 3), a udio svake navedene kategorije u populaciji prati Gaussovu krivulju (Zemsky, Massy, 2006) . Sam proces prihvaćanja inovacije u društvu ima svoj tijek koji slijedi klasičnu S krivulju(slika 3), a to znači da je početak prihvaćanja inovacija vrlo spor, naglo raste kad inovacija postane dominantna, te se na kraju usporava jer dolazi do zasićenja (Zemsky, Massy, 2006) . Isti autori su utvrdili da sve navedeno vrijedi za prihvaćanje tehnoloških inovacija u području obrazovanja, točnije e-učenja, pa je za očekivati da vrijedi i za prihvaćanje računarstva u oblaku.

Slika 3. Faze usvajanja tehnologije
zbornik-veleri-2-13-g3.jpg

Izvor: http://edupoint.carnet.hr/casopis/47/clanci/3 (3. 1. 2014.)

Dok je računarstvo u oblaku, pogotovo SaaS, u poslovnom svijetu postao „mainstream“ koji se širi na kasnu većinu (Board, 2011) , postavlja se pitanje u kojoj je mjeri ono prihvaćeno u obrazovanju (Gartner, 2012) . Istraživanja na temu računarstva u oblaku u području obrazovanja nema puno, a ovdje će biti navedeni zaključci nekih od njih. „Technology Acceptance Model“ (TAM) zasniva se na pretpostavci da se prihvaćanje nove tehnologije može predvidjeti na temelju percepcije njene korisnosti i percepcije jednostavnosti uporabe, što značajno utječe na korisnikove stavove prema uporabi tehnologije, a sve to zajedno utječe na namjeru ponašanja i samo ponašanje, tj. korištenje tehnologije (Oye, 2011) . Istraživanje Behrenda i suradnika na malom uzorku studenata, prema TAM modelu, pokazalo je da na prihvaćanje računarstva u oblaku najviše utječe jednostavnost korištenja i mala potreba instruiranja (Taylor, Hunsinger, 2011) . Prema istom izvoru, istraživanje autora Ambrosea i Chiravurija utvrdilo je da na namjeru uporabe računarstva u oblaku značajno utječu dob i iskustvo. Taylor i Hunsinger (2011) koristili su teoriju planiranog ponašanja (engl. Theory of Planned Behavior) i utvrdili da na namjeru studenata za korištenje SaaS-a (GoogleDocs) značajno utječu stavovi, norme ponašanja i percipirana kontrola ponašanja (percepcija da studenti mogu i imaju potrebna znanja, sposobnosti i resurse za uporabu GoogleDocsa).

Glede uporabe usluga u oblaku u području visokog obrazovanja, istraživanje provedeno 2012. u Americi i Kanadi pokazuje da prednjače usluge pohrane podataka (31 %), aplikacije za komunikaciju i kolaboraciju (29 %) te unajmljivanje dodatne računalne snage (25 %) (www.cdwnewsroom.com) .

4.2 Metodologija istraživanja

Metodologija istraživanja korištena u radu bit će objašnjena kroz ciljeve i hipoteze istraživanja, uzorak, opis mjernog instrumenta te metode statističke obrade podataka.

Problemsko područje ovog rada je uključivanje studenata u aktivnije prihvaćanje aplikacija u oblaku, kako za osobne potrebe, tako i za potrebe studiranja. Ciljevi istraživanja su utvrditi što motivira studente na uporabu aplikacija u oblaku (SaaS), kako percipiraju iste, te utječu li studijski program i broj uređaja s pristupom internetu na motivaciju i percepciju aplikacija u oblaku. Također, cilj je utvrditi utječu li motivacija i percepcija prema aplikacijama u oblaku na učestalost njihove uporabe. U skladu s navedenim ciljevima postavljene su sljedeće hipoteze:

  • H1: Postoji značajna razlika u broju motivacijskih čimbenika za uporabu aplikacija u oblaku:

    a) između studenata Informatike i studenata ostalih studijskih programa

    b) s obzirom na korištenje više računala/uređaja s pristupom internetu.

  • H2: Postoji značajna razlika u percepciji aplikacija u oblaku:

    a) između studenata Informatike i studenata ostalih studijskih programa

    b) s obzirom na korištenje više računala/uređaja s pristupom internetu.

  • H3: Postoji pozitivna korelacija između učestalosti korištenja aplikacija u oblaku i:

    a) broja motivacijskih čimbenika za uporabu aplikacija u oblaku,

    b) percepciji aplikacija u oblaku.

Populaciju u ovom istraživanju čine studenti Veleučilišta u Rijeci, dok uzorak predstavljaju oni studenti Veleučilišta u Rijeci koji su bili spremni ispuniti online anketni upitnik. Istraživanje je provedeno od siječnja do ožujka 2013. godine te se nastavlja na istraživanje o prepoznavanju potrebe studenata prema aplikacijama u oblaku ( Krelja Kurelović, Rako, Tomljanović, 2013) .

U svrhu istraživanja sastavljen je anketni upitnik u alatu GoogleDocs koji je distribuiran isključivo online, preko web-stranice Studentskog zbora Veleučilišta u Rijeci. U prvom dijelu prikupljali su se opći podaci o ispitaniku (spol, studijski program, godina studija) i uporabi računala (broj računala i drugih uređaja s kojima pristupaju internetu, učestalost online). Drugi dio uključuje pitanje o motivaciji za uporabu aplikacija u oblaku s 10 ponuđenih odgovora i mogućnošću višestrukog izbora. Zatim slijedi 8 izjava gdje ispitanici iskazuju svoj stupanj slaganja (5-stupanjska Likertova ljestvica) da bi se utvrdilo kako percipiraju aplikacije u oblaku. Treći dio sadrži 10 pitanja o učestalosti korištenja aplikacija u oblaku (5-stupanjska Likertova ljestvica).

Za opis uzorka i analizu rezultata korištene su metode deskriptivne statistike, dok su se za testiranje hipoteza koristili neparametrijski testovi: Mann-Whitneyjev U-test za nezavisne uzorke, Kruskal-Wallisov test s višestrukom komparacijom z vrijednosti, te Spearmanov koeficijent korelacije. Statistička obrada podataka rađena je u programu Statistica 8.0.

4.3 Analiza i interpretacija rezultata istraživanja

Anketni upitnik ispunilo je 158 ispitanika i to 58 % muškog i 42 % ženskog spola. Udio studenata studija Informatika u uzorku je 78 %, dok preostalih 22 % čine studenti ostalih studijskih programa Veleučilišta u Rijeci. U najvećoj mjeri ispitanici pohađaju stručne studije (prve 3 godine; 90 %), a mali je udio studenata specijalističkih studija (4. i 5. godina; 10 %).

Uređaji s kojih ispitanici najčešće pristupaju internetu su: prijenosna računala (74 %), pametni telefoni (67 %), zatim stolna računala (59 %), a najmanje koriste tablet PC (13 %) i ultraprijenosno računalo (5 %). Tu su mogli označiti više ponuđenih odgovora. Može se reći da velik udio ispitanika koristi više uređaja za pristup internetu, najčešće mobilnih,.

Na pitanje što bi ih potaklo na uporabu aplikacija u oblaku ispitanici su mogli odabrati više odgovora (od 10 ponuđenih). U prosjeku ispitanici su odabirali 5 motivacijskih čimbenika (M = 5,28; SD = 2,68). Za uporabu aplikacija u oblaku najveći broj studenata motivira jednostavnost uporabe (71 %) i mogućnost besplatnog korištenja usluge (70 %), zatim lakoća pristupa aplikaciji i procjena da će im takva aplikacija koristiti (62 %), mogućnost suradnje i dijeljenja sadržaja (52 %) te primjenjivost aplikacija na različitim platformama (51 %), što je prikazano naslici 4.

Slika 4. Motivacija za uporabu aplikacija u oblaku, frekvencije odgovora ispitanika
zbornik-veleri-2-13-g4.png

Izvor: obrada autora

Da bi iskazali percepciju prema aplikacijama u oblaku, ispitanici su označili stupanj slaganja s 8 izjava na ljestvici od 1 = uopće se ne slažem do 5 = potpuno se slažem. Rezultati su prikazani u tablici 1. Prema iskazanim aritmetičkim sredinama proizlazi da se ispitanici uglavnom slažu kako su aplikacije u oblaku korisne, te da bi im donijele određene pogodnosti (bolju komunikaciju i povezanost, te pristup dokumentima). Tu je i disperzija odgovora od aritmetičke sredine najmanja. U pogledu sigurnosti podataka u oblaku ispitanici nisu iskazali zabrinutost, ali niti veliko povjerenje (izjava „e“ utablici 1). U usporedbi s navedenim, istraživanje o uporabi i percepciji usluga u oblaku provedeno 2011. na uzorku od 1000 američkih online korisnika starijih od 18 godina pokazuje da se 40 % ispitanika slaže kako podacima pohranjenim u oblak nije osigurana sigurnost i privatnost (Board, 2011:9). Pitanje sigurnosti podataka u oblaku često se percipira kao barijera u prihvaćanju usluga u oblaku(Sultan, 2010;www.cdwnewsroom.com).

Tablica 1. Percepcija aplikacija u oblaku
IzjaveAritmetička sredina (M)Standardna devijacija (SD)
a. Aplikacije u oblaku mogle bi mi biti korisne.4,140,76
b. Aplikacije u oblaku omogućile bi mi bolju povezanost s prijateljima i suradnicima te fleksibilan pristup dokumentima.3,960,85
c. Aplikacije u oblaku mogu se koristiti bez puno podučavanja i uputa.3,750,99
d. Prednost aplikacija u oblaku je što ne moram kupovati licence za uporabu programa, niti voditi računa o njihovoj nadogradnji.3,650,98
e. Nesigurno je staviti osobne i druge važne podatke u oblak.2,841,18
f. Prijelaz s poznatih „desktop“ na manje poznate aplikacije u oblaku je frustrirajući.2,631,24
g. Računarstvo u oblaku je trend koji se ne odnosi na mene.2,361,09
h. Aplikacije u oblaku su nepouzdane za korištenje zbog utjecaja vremenske prognoze.1,701,01

Izvor: obrada autora

U nastavku statističke obrade varijabla „percepcija“ dobivena je kao linearni kompozit navedenih 8 čestica, vodeći računa o negativno postavljenim izjavama, tako da se njene vrijednosti kreću od 8 do 40. Ispitanici su iskazali učestalost korištenja 10 aplikacija u oblaku (uz koje je navedena njihova svrha i kategorija) na ljestvici od 1 = nikada do 5 = vrlo često. Kad se rezultati grupiraju po kategorijama i rangiraju prema aritmetičkoj sredini proizlazi da ispitanici koriste aplikacije u oblaku za(Krelja Kurelović, Rako, Tomljanović, 2013):

  • komunikaciju i druženje (M = 3,62; SD = 0,75),

  • konzumaciju i razmjenu multimedijskih sadržaja i slika (M = 2,79; SD = 1,15),

  • e-učenje (M = 2,55; SD = 1,0),

  • pohranu i sinkronizaciju podataka (M = 2,49; SD = 1,05),

  • uredske (Doc/Office) aplikacije (M = 2,46; SD = 0,98).

U prosjeku, aplikacije u oblaku ispitanici koriste ponekad (M = 2,75; SD = 1,09). U nastavku statističke obrade, varijabla uporaba predstavlja linearni kompozit navedenih 10 čestica, pa joj se vrijednosti kreću u intervalu od 10 do 50.

4.4 Testiranje hipoteza

Hipoteza H1a testirana je Mann-Whitneyjevim U-testom za nezavisne uzorke, te je utvrđena statistički značajna razlika u broju motivacijskih čimbenika za uporabu aplikacija u oblaku s obzirom na studijski program (z = 2,358; p = 0,018). Studenti sa studija Informatika iskazuju značajno veći broj motivacijskih čimbenika za uporabu aplikacija u oblaku (M = 5,54; C = 6; Q1 = 4; Q3 = 7) u odnosu na studente ostalih studijskih programa (M = 4,37; C = 4; Q1 = 1; Q3 = 6), pa možemo zaključiti da imaju veću motivaciju.

Hipotezom H1b želi se utvrditi postoji li statistički značajna razlika u motivaciji s obzirom na sljedeće tri nezavisne skupine ispitanika:

  • 1 – student najčešće koristi jedno računalo/mobilni uređaj s pristupom internetu,

  • 2 – student najčešće koristi dva računala/mobilna uređaja s pristupom internetu,

  • 3 – student najčešće koristi tri i više računala/mobilna uređaja s pristupom internetu.

Stoga se koristio Kruskal-Wallisov test s višestrukom komparacijom z vrijednosti koji ukazuje da postoji statistički značajna razlika (H(2, N = 158) = 8,456; p = 0,015) u motivaciji za uporabu aplikacija u oblaku između skupina 1 i 3, tj. kod uporabe jednog računala/uređaja i uporabe 3 i više računala/mobilnih uređaja s pristupom internetu (z1,3 = 2,489; p = 0,038). Ta je razlika vidljiva i naslici 5 koja prikazuje Boxov i Whiskerov plot za varijable motivacija – broj računala/uređaja.

Slika 5. Boxov i Whiskerov plot za varijable motivacija – broj računala/uređaja s pristupom internetu
zbornik-veleri-2-13-g5.png

Izvor: obrada autora

Rezultati testiranja hipoteze H2a, koja je testirana Mann-Whintey U-testom, ukazuju da postoji statistički značajna razlika u percepciji aplikacija u oblaku s obzirom na studijski program (z = 3,418; p = 0,001). Očekivano, aplikacije u oblaku pozitivnije percipiraju studenti Informatike (M = 30,60; C = 31; Q1 = 27; Q3 = 34) nego studenti ostalih studijskih programa (M = 27,68; C = 28; Q1 = 24; Q3 = 31). I druga istraživanja potvrđuju da ispitanici kojima IT nije struka često ne prepoznaju aplikacije u oblaku, iako neke od njih koriste (Board, 2011). Neočekivano je što se Kruskal-Wallisovim testom za H2b nije potvrdila razlika u percepciji aplikacija u oblaku s obzirom na korišteni broj računala/ uređaja kojima se pristupa internetu (H(2, N = 158) = 4,961; p = 0,08).

Za testiranje treće hipoteze (H3a i H3b) korišten je Spearmanov koeficijent korelacije. Rezultati potvrđuju da postoji statistički značajna korelacija između motivacije i uporabe aplikacija u oblaku (r = 0,162: p < 0,05) te između percepcije i uporabe istih (r = 0,167; p < 0,05). Točnije, veći broj motivacijskih faktora kao i pozitivna percepcija aplikacija u oblaku povezani su s njihovom učestalijom uporabom.

Jedno od ograničenja ovog rada proizlazi iz činjenice da se istraživanje provelo među studentima na samo jednoj visokoškolskoj ustanovi, te da su u uzorku neravnomjerno zastupljeni studijski programi koji postoje na toj ustanovi. Zbog malog broja ispitanika u uzorku, on nije reprezentativan u smislu da možemo na temelju njega pouzdano zaključiti o cijeloj populaciji. Stoga bi bilo zanimljivo vidjeti da li se rezultati na reprezentativnom slučajnom uzorku studenata koji bi obuhvaćao veći broj visokoškolskih ustanova u Rijeci razlikuju od ovdje prikazanih rezultata. Uz navedeno, u nekom od budućih istraživanja trebalo bi se pozabaviti barijerama u prihvaćanju usluga u oblaku, na razini krajnjeg korisnika.

5. ZAKLJUČAK

Računarstvo u oblaku nova je paradigma u IT industriji usmjerena na potrebe i potražnju krajnjih korisnika. Oni sve češće koriste veći broj računala i mobilnih uređaja, pa je tim važnije bilo kada i s bilo koje lokacije biti u mogućnosti dohvatiti vlastite podatke, pokrenuti aplikacije i kreirati različite sadržaje, surađivati i komunicirati s kolegama i prijateljima, dijeliti dokumente i podatke, pregledavati i komentirati slike, videoisječke, glazbu itd. Sve to omogućuje „softver kao usluga“ (SaaS), najjednostavniji model računarstva u oblaku koji uz „platformu kao uslugu“ (PaaS) i „infrastrukturu kao uslugu“ (IaaS) nalazi svoju primjenu i u obrazovnom sektoru. Brojne obrazovne ustanove prepoznale su prednosti računarstva u oblaku, od onih ekonomske prirode pa sve do njegovih kreativnih potencijala kada se primjeni u obrazovnom procesu za stvaranje, dijeljenje i širenje ideja, iskustava, promišljanja i znanja. Studenti primjenom aplikacija u oblaku mogu stvarati personalizirano virtualno okruženje za učenje, odnosno kroz oblak pristupati obrazovnim resursima i udruživati se s ostalim studentima i nastavnicima stvarajući virtualne zajednice učenja. No da bi se izvukle dobrobiti iz te inovativne tehnologije, potrebno je da je prihvate svi sudionici obrazovnog procesa.

Istraživanje provedeno na uzorku studenata Veleučilišta u Rijeci (N = 158) pokazalo je da za uporabu aplikacija u oblaku studente najviše motivira jednostavnost uporabe, mogućnost besplatnog korištenja aplikacija, lakoća pristupa aplikaciji i procjena da aplikacija može biti od koristi. Prosječna učestalost uporabe aplikacija u oblaku je „ponekad“, najveću učestalost imaju aplikacije i servisi za komunikaciju i druženje, dok se najmanje koriste aplikacije Doc/Office u oblaku. Potvrđena je statistički značajna razlika između studenata sa studija Informatike i ostalih studijskih programa i u motivaciji i u iskazanoj percepciji prema aplikacijama u oblaku. Kada se uspoređuje skupina korisnika jednog računala/mobilnog uređaja i skupina korisnika tri i više računalnih/mobilnih uređaja, studenti se statistički značajno razlikuju samo u motivaciji za uporabu aplikacija u oblaku. Pozitivna korelacija potvrđena je između motivacije i učestalosti uporabe te između percepcije i učestalosti uporabe aplikacija u oblaku.

Neki studenti su već krenuli put oblaka, pogotovo oni sa studija Informatika, pri čemu značajnu ulogu ima visoka motivacija i pozitivna percepcija. Kod drugih studijskih programa trebalo bi studente bolje upoznati s aplikacijama u oblaku, da dobiju priliku stvoriti potpuniju sliku njihovih mogućnosti i ograničenja, te ih motivirati da nađu svoj put k oblaku.

References

 

Al-Zoube M. 2009. E-learning on the Cloud, International Arab Journal of e-Technology, 1, 2 58-64.http://www.iajet.org/iajet/iajet_files/vol.1/no.2/E-Learning%20on%20the%20Cloud.pdf 28 11 2012

 

Barnatt C. 2012. A Guide to Computing by Christopher Barnatt.http://explainingcomputers.com/web2.html 31 1 2014.

 

Board T. 2011. Head in the Clouds? Cloud computing & consumers. FYI: Technology Edition,http://www.ipsos.com/mediact/sites/ipsos.com.mediact/files/pdf/Head%20in%20the%20clouds.pdf 10 4 2014.

 

Bronzin T.; Adamec D. 2011. Uzlet u oblake. Infotrend, 184 25-27.

 

CERT CARNet 2010. Cloud Computing.http://www.cert.hr/sites/default/files/NCERT-PUBDOC-2010-03-293.pdf 20 1 2014.

 

Gartner 2012. Gartner Survy.http://www.gartner.com/newsroom/id/2253215 29 1 2014.

 

Horrigan J. B. 2008. Use of Cloud Computing Applications and Services. Pew Internet,http://www.pewinternet.org/Reports/2008/Use-of-Cloud-Computing-Applications-and-Services.aspx 26 11 2013.

 

Kop R.; Carroll F. 2011. Cloud Computing and Creativity: Learning on a Massive Open Online Course. European Journal of Open, Distance and E-Learning,http://www.eurodl.org/index.php?article = 457 28 11 2013.

 

Krelja Kurelović E.; Rako S.; Tomljanović J. 2013. Cloud Computing in Education and Student’s Needs. MIPRO 36th International Convention Proceedings 2013, Computers in Education, Opatija 856-861.

 

Mallikharjuna Rao N.; Sasidhar C.; Satyendra Kumar V. 2010. Cloud Computing Through Mobile Larning. International Journal of Advanced Computer Science and Applications, 1, 6http://thesai.org/Downloads/Volume1No6/Paper_7_Cloud_Computing_Through_Mobile-Learning.pdf 3 1 2014.

 

Oye N. D.; et al. 2011. A Model of ICT Acceptance and Use for Teachers in Higher Education Institutions. International Journals of Computer Science & Communication Networkshttp://www.ijcscn.com/Documents/Volumes/vol1issue1/ijcscn2011010105.pdf 2 1 2014.

 

Sultan N. 2010. Cloud computing for education: A new dawn?. International Journal of Information Management,http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0268401209001170 26 1 2014.

 

Taylor C. W.; Hunsinger D. S. 2011. A Study of Students use of Cloud Computing Applications. Journal of Information Technology Management,http://jitm.ubalt.edu/XXII-3/article3.pdf 30 1 2014.

 

UNESCO IITE 2010. Cloud Computing in Education. Policy Brief,http://iite.unesco.org/pics/publications/en/files/3214674.pdf 28 1 2014.

 

Zemsky R.; Massy W. 2006. Ometena inovacija, Što se desilo e-learningu i zašto?. Edupoint,http://edupoint.carnet.hr/casopis/47/clanci/3 3 1 2014.

 

5 Best SaaS Applications of 2013.http://saasaddict.walkme.com/5-best-saas-applications-of-2013/ 31 1 2014.


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.