Izvorni znanstveni članak

ANTROPOCENTRIZAM I NATURALIZAM - UPORIŠTA MODERNOG MIŠLJENJA

Ivan Cifrić ; Filozofski fakultet, Zagreb

Sažetak

U empirijskom istraživanju provedenom 1992. godine na reprezentativnom uzorku studenata (547) Zagrebačkog i Riječkog sveučilišta analizirane su relacije između latentnih dimenzija percepcije odnosa priroda-tehnika-čovjek i latentnih dimenzija percepcije napretka, razvoja i budućnosti.
Multivarijatnom analizom pod komponentnim modelom dobivene su, uz PB kriterij ekstrakcije, latentne dimenzije percepcije odnosa „priroda-tehnika-čovjek“ (»Antropocentrizam utemeljen na povjerenju u tehniku« i »Naturalizam«), percepcije „razvoja“ (»Razvoj utemeljen na optimalnom korištenju i štednji prirodnih resursa«, »Poželjnost demografske ravnoteže«, »Razvoj utemeljen na neiscrpivosti i maksimalnom korištenju prirodnih resursa« i »Poboljšanje kvalitete hrane i promjena načina ishrane«), percepcije „napretka“ (»Vrijednosno-moralno osporavanje napretka«, »Nekritički tehnicizam« i »Humanističko-tehnički optimizam napretka«) te percepcije „budućnosti“ (»Dihotomno totalitarno društvo visokih tehnologija i novih hominida«, »Katastrofična budućnost«, »Status quo u budućnosti« i »Kozmička budućnost«).
Kanonička analiza relacija između latentnih dimenzija ukazuje na postojanje dviju perspektiva. Prva se oslanja na »antropocentrizam«, optimistička je, podržava postojeći napredak, radikalno projicira razvojne tendencije, budućnost u kojoj vidi novu civilizaciju. Druga se oslanja na »naturalizam«, pesimistična je, s moralnih pozicija osporava postojeći civilizacijski napredak, ukazuje na štednju prirodnih resursa, a u budućnosti vidi katastrofu.

Ključne riječi

antropocentrizam; budućnost; napredak; naturalizam; razvoj; studenti

Hrčak ID:

139402

URI

https://hrcak.srce.hr/139402

Datum izdavanja:

15.5.1994.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 1.942 *