Izvorni znanstveni članak

Zaštita podzemnih voda – primjer procjene ranjivosti sliva izvora Gradole (Hrvatska) metodom SINTACS

Maja Mlinarić ; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jelena Loborec ; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ranko Biondić ; Geotehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Zaštita izvorišta pitke vode u Hrvatskoj se provodi na način da se štite priljevna područja tih izvorišta različitim razinama zaštite i različitim ograničenjima ljudske aktivnosti u tim zonama ovisno o razini zaštite. Kriteriji određivanja zona, kao i sam postupak donošenja zaštite podzemnih voda na priljevnom području izvorišta pitke vode određeni su na nacionalnoj razini zakonskom legislativom. Pojedine zemlje osim klasičnih hidrogeoloških istraživanja u metodologiju određivanja zaštitnih zona uvode i procjene prirodne ranjivosti vodonosnika kao jednu od podloga za kvalitetnije donošenje zaštitnih zona, ali i kvalitetnije određivanje ograničenja ljudskog djelovanja koje se donose za pripadajuće zone. U Hrvatskoj, primjena kartiranja prirodne ranjivosti nije obvezna metoda istraživanja kod određivanja zona sanitarne zaštite, ali u svakom slučaju pruža dodatne podloge kojima se kvalitetnije može odrediti zaštita nekog slivnog područja.
U radu je prikazana primjena kartiranja prirodne ranjivosti metodom SINTACS kod procjene učinkovitosti zaštite podzemnih voda u slivu izvora Gradole. Izvor Gradole je najveći zahvaćeni krški izvor u Istri te je nezamjenjiv izvor pitke vode za stanovništvo tog područja. Iz tog razloga vrlo je važno njegovo priljevno područje štititi na odgovarajući način kako bi se rizik od onečišćenja podzemne vode na tom području sveo na najmanju moguću mjeru. Kartiranje prirodne ranjivosti ukazalo je na dva područja na koja treba usmjeriti detaljna hidrogeološka istraživanja.. To su: područje oko ponora Čiže koje je ocjenjenom klasom ekstremne ranjivosti (budući da tamo nema nikakvog zaštitnog pokrova, a ima stalnu podzemnu vodnu vezu s izvorom Gradole) i dio oko ponora u Tinjanskoj dragi, gdje je zahvaljujući slabije propusnim naslagama zemlje crvenice ranjivost ocijenjena kao vrlo visoka. Glavnina sliva ocjenjena je kao vrlo visoko i visoko ranjiva jer je građen od dobro do srednje propusnih stijena. Jedino se sjeveroistočni dio sliva nalazi u niskoj i vrlo niskoj klasi ranjivosti jer ga izgrađuje nepropusni fliš. Dobiveni rezultati mogu poslužiti u svrhu preciznije definicije pojedinih zona zaštite izvorišta Gradole.

Ključne riječi

Gradole; krški vodonosnik; prirodna ranjivost; SINTACS; zone zaštite

Hrčak ID:

162337

URI

https://hrcak.srce.hr/162337

Datum izdavanja:

4.7.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.770 *