Medicina, Vol. 52. No. 4., 2016.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21860/medflum2016_4roa
Akutna mijeloična leukemija u djece: analiza kliničkih i bioloških značajki te rezultata liječenja u Klinici za pedijatriju Kliničkog Bolničkog Centra Rijeka
Jelena Roganović
; Klinika za pedijatriju, KBC Rijeka, Rijeka
Tatjana Čučak
; Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Rijeka, Rijeka
Irena Seili-Bekafigo
; Zavod za kliničku citologiju, KBC Rijeka, Rijeka
Klara Dubravčić
; Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, KBC Zagreb, Zagreb
Ružica Lasan-Trčić
; Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb, Zagreb
Sažetak
Cilj: Ispitati kliničke i biološke (citomorfologija, imunofenotipizacija, citogenetika) značajke te stopu preživljenja pedijatrijskih bolesnika s akutnom mijeloičnom leukemijom (AML) liječenih u tercijarnom centru.
Ispitanici i Metode: Epidemiološko, retrospektivno, deskriptivno istraživanje u koje su uključeni bolesnici s novodijagnosticiranom AML mlađi od 18 godina, u razdoblju od 01.01.2002. do 31.12.2013. godine.
Rezultati: U dvanaestogodišnjem razdoblju je hospitalizirano devetero djece s AML, 5 (55,6%) djevojčica i 4 (44,4%) dječaka. Prosječna dob je bila 11 (± 3,8 SD) godina. Najčešći simptomi i znaci su bili astenija (66,7%), perzistentna vrućica (55,6%), bljedoća (44,4%) i krvarenje (44,4%). Limfadenopatija i hepatomegalija su bile prisutne u 3 (33,3%), a splenomegalija u jednog (11,1%) bolesnika. Jedan (11,1%) bolesnik je imao inicijalno zahvaćen centralni nervni sustav. Trombocitopenija je bila prisutna u 8 (88,9%) bolesnika, anemija u 7 (77,8%) bolesnika, leukocitoza u 4 (44,5%) bolesnika, a leukopenija u 3 (33,3%) bolesnika. Svi bolesnici su imali blaste u razmazu periferne krvi. Utvrđeno je 7 citomorfoloških podtipova s karakterističnim imunofenotipskim značajkama. Sedam (77,8%) bolesnika je imalo numeričke i strukturne aberacije kromosoma. Tri (33,3%) bolesnika su svrstana u grupu standardnog rizika, a 6 (66,7%) u grupu visokog rizika. Remisija je postignuta petnaestog dana kemoterapije u 6 (66,7 %) bolesnika. Alogena transplantacija krvotvornih matičnih stanica je učinjena u 3 (33,3%) bolesnika. Osam (88,9%) bolesnika je u kompletnoj remisiji s medijanom praćenja od 10,1 godina. Smrtni ishod je nastupio u 1 (11,1%) bolesnika uslijed septičkog šoka.
Zaključci: Pedijatrijska AML je heterogena hematološka neoplazma. Agresivna kemoterapija i transplantacija krvotvornih matičnih stanica omogućuju visoku stopu izlječenja.
Ključne riječi
akutna mijeloična leukemija; dijete; liječenje
Hrčak ID:
168450
URI
Datum izdavanja:
1.12.2016.
Posjeta: 3.474 *