hrcak mascot   Srce   HID

Socijalna psihijatrija, Vol.45 No.1 Ožujak 2017.

Pregledni rad

Samoubojstvo u Europi: Stalni javno zdravstveni problem

Fiona McNicolas ; Odjel za dječju i adolescentnu psihijatriju, Klinika Lucena, Rathgar,; Bolnica Our Lady’s for Sick Children, Crumlin, Irska,; Medicinski fakultet, Geary Institute & Belfield Campus, Sveučilište u Dublinu, Dublin, Irska

Puni tekst: hrvatski, pdf (199 KB) str. 22-29 preuzimanja: 45* citiraj
APA
McNicolas, F. (2017). Samoubojstvo u Europi: Stalni javno zdravstveni problem. Socijalna psihijatrija, 45(1), 22-29. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/178943
Puni tekst: engleski, pdf (199 KB) str. 22-29 preuzimanja: 31* citiraj
APA
McNicolas, F. (2017). Suicide in Europe: an on-going public health concern. Socijalna psihijatrija, 45(1), 22-29. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/178943

Sažetak
Svakih 40 sekundi negdje na svijetu netko počini samoubojstvo pri čemu su određene skupine, poput mladih i muškaraca pod većim rizikom. Istraživanja ukazuju na brojne kako rizične, tako i zaštitne čimbenike, ali i dalje postoji veliki nedostatak u znanju što neku osobu vodi da djeluje prema svojim suicidalnim idejama, a drugu da se suzdrži od počinjenja suicida. Rizični čimbenici variraju ovisno o državi, kulturi, spolu, klasi i predstavljaju kompleksno, potencijalno sinergističko međudjelovanje bioloških, psiholoških, društvenih,
okolišnih i osobnih činitelja o čemu raspravlja ovaj članak. Utemeljeni su mnogi preventivni programi, ali ni jedna intervencija se posebno ne ističe svojom većom učinkovitošću. Potreban minimum treba uključivati: napore na nacionalnoj razini u podizanju svjesnosti o suicidu i namjernom samoozljeđivanju, ukazivanje na rizične i zaštitne čimbenike, rano identificiranje i tretman problema duševnog zdravlja, osobito u mladih. Ciljane metode prevencije uključuju: javnu edukaciju i medijske kampanje, provođenje edukacije i treninga
stručnjaka prve linije u ranom prepoznavanju, u slučaju primarne zdravstvene skrbi adekvatno upućivanje na liječenje mentalnih poremećaja, stvaranje politike restriktivnog pristupa smrtonosnim sredstvima ili supstancijama poput alkohola koji dezinhibira ponašanje, reduciranje stigme i promoviranje traženja pomoći.
Sve bi ove aktivnosti trebalo smanjiti ono što bi u suprotnom moglo postati epidemija autodestruktivnog ponašanja. Svi mi u ovome imamo svoju ulogu.

Ključne riječi
Samoubojstvo; Europa; Prevencija; Samoozljeđivanje

Hrčak ID: 178943

URI
http://hrcak.srce.hr/178943

[engleski]

Posjeta: 143 *