Stručni rad

Alkalna hidroliza klaoničkog otpada

Sanja Kalambura
Tajana Krička
Željko Jurić
Neven Voća
Dejan Kalambura

Sažetak

Klaonički otpad se do pojave bovine spongiformne encefalopatije obrađivao u kafilerijskim pogonima, a mesno koštano brašno kao kompo-nenta upotrebljavalo se u hranidbi životinja.
Međutim, pojavom kravljeg ludila zabranjuje se upotreba mesno-košta-nog brašna u hranidbi. Radi zbrinjavanja lešina i klaoničkog otpada ostaju kafilerijski pogoni za preradu, no određuje im se metoda spaljivanja kao jedina ispravna metoda za sanaciju i konačno zbrinjavanje mesno-košta-nog brašna.
Kako je klaonički otpad visoko vrijedna sirovina za anaerobnu digestiju, naglasak u ovom radu bit će stavljen na alkalnu hidrolizu kao metodu koja će se primijeniti kao predtretman (Mueller, 2001), u proizvodnji bioplina prve i druge kategorije klaoničkog otpada.
U alkalnoj hidrolizi klaonički se otpad miješa s lužinom NaOH/KOH te se 3 do 6 sati, bez prekidanja procesa, kuha pri temperaturi od 150 °C i tlaku od 4 Bara.
Pri tome dolazi do pucanja kemijskih veza velikih bjelančevinastih molekula, nukleinskih kiselina (DNA i RNA), lipida, virusa i priona pri čemu nastaju manje molekule koje se vežu s NaOH/KOH u Na/K-soli, a masne se kiseline vežu s lužinom u sapune. Nastala otopina je neutralna ili slabo alkalna otopina organskih tvari te pogodna za mikrobiološku razgradnju anaerobnim putem, odnosno prikladna je sirovina za anaerobnu digestiju.

Ključne riječi

alkalna hidroliza; klaonički otpad; NaOH/KOH

Hrčak ID:

2166

URI

https://hrcak.srce.hr/2166

Datum izdavanja:

3.5.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.683 *