Pregledni rad
Hans Urs von Balthasar i teologija povijesti. Isus Krist universale concretum et personale in re
Ivan Macut
Sažetak
Ovaj je rad podijeljen na dva dijela. U prvom je dijelu riječ
o nastanku i značenju teologije povijesti koja nastaje relativno
kasno, tek u XX. stoljeću. Na izazove upućeni teologiji, potaknuti
europskim historicizmom, marksizmom i evolucionizmom, prvi su
odgovorili protestanti. S katoličke strane dvojica su teologa koji
su se prvi počeli baviti ovim pitanjima: Gottlieb Söhngen i Jean
Daniélou.
Bog se u povijesti objavljuje ljudima te ta objava također
ima svoju povijest. Ova povijest o kojoj govori objava jest
povijest spasenja. Budući da je Bog u potpunosti različit i uvijek
superiorniji od čovjeka i svijeta, njegovo trajno djelovanje, na
neki način skriveno ljudskim očima, ne može biti prepoznato
jednostavnom analogijom s drugim povijesnim događajima, nego
se to djelovanje može prepoznati kao takvo samo u vjeri koja u
događaju (factum) prepoznaje otajstvo (mysterium).
Kad je riječ o povijesti i spasenju koje se u njoj događa,
mora se paziti o još jednoj bitnoj činjenici, a to je vrijeme. Za
Novi zavjet središte vremena ne nalazi se u budućnosti, nego u
prošlosti. Središte je vremena u vremenu Isusa Krista i apostola.
Odlučujuća se bitka već dogodila, kako to kaže Oscar Cullmann.
U križu i uskrsnuću Isusa Krista dogodila se odlučujuća bitka
(The Victory Day).
Drugi dio rada govori o Balthasaru i njegovoj teologiji
povijesti. Balthasar kaže da je Isus proživljavao vrijeme na tri
načina: ne preduhitrivši Očevu volju, ispunivši Očev projekt dio
po dio te ispunjajući Očev projekt kao trajno ‘da’ Ocu u Duhu
Svetome. Imati vrijeme za Isusa znači imati vrijeme za Boga.
Stoga je Sin, koji u svijetu ima vrijeme za Boga, izvorno mjesto
u kojem Bog ima vrijeme za svijet. Bog nema drugog vremena
za svijet osim u Sinu, ali u njemu ima sve vrijeme. U njemu ima
vrijeme za sve ljude i sva stvorenja. Zbog čega je potrebno vrijeme
Crkve? Balthasar kaže kako imamo vrijeme u kojem se Bog u
Isusu Kristu objavio svijetu. Potrebno je vrijeme u kojem će objava
biti prenesena i shvaćena.
Isus Krist jest središte cijele povijesti. Međutim, kako nešto
univerzalno, kao što je Bog, može biti u središtu nečega što je
djelomično? Balthasar terminom universale concretum želi objasniti
da je Bog u konkretnoj osobi Isusu Kristu ušao u našu ljudsku
povijest te je Isus Krist universale concretum et personale in re.
Ključne riječi
teologija povijesti; vrijeme; Isus Krist središte povijesti; universale concretum
Hrčak ID:
92413
URI
Datum izdavanja:
21.11.2012.
Posjeta: 2.109 *