hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.3 No.1 Lipanj 1992.

Izvorni znanstveni članak

Dossier "Manduševac": ritualno manipuliranje novcem u suvremenom Zagrebu

Ines Prica ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (318 KB) str. 219-224 preuzimanja: 182* citiraj
APA
Prica, I. (1991). Dossier "Mandusevac": the ritual manipulation of money in contemporary Zagreb. Studia ethnologica Croatica, 3(1), 219-224. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/75776

Sažetak
Članak je deskripcija događaja koji su se pleli oko ponovno iskopanog zdenca Manduševac na centralnom zagrebačkom trgu (tada Trgu Republike, danas Trgu Bana Josipa Jelačića*), u svom najintenzivnijem obliku lijekom 1986. i 1987. godine. Brzinsko uređivanje grada pred svjetsku sportsku priredbu (Univerzijada 1987.) koje je, prema dotadašnjim iskustvima, uključivalo uglavnom površne zahvale maskiranja nereprezentativnih dijelova, stjecajem okolnosti je otišlo "preduboko". Iskopavanja što su tijekom cijelog ljeta 1986. činila život u gradu nesnošljivim, otkrivaju skromne ostatke zdenca Manduševac iz 19. stoljeća. Kolebanja gradskih vlasti oko sudbine kamene kocke što je bila jedini ostatak zdenca-fontane (a koja su uključivala mogućnost da se mjesto otkopavanja, zbog nedostatka za uređenje i ostalih praktičnih razloga, jednostavno ponovno zatrpa), izazvat će nizanje događaja što će u lokalnoj povijesti ostali zabilježeno kao "slučaj Manduševac". Ono što istraživaču zakonitosti kulture daje mogućnost promišljanja tog "slučaja" odnosi se na skup radnji s izrazito ritualnim karakterom. Podržavano senzacionalizmom medija, mjesto postaje masovno skupljalište građana. Spočetka poprište žučljivih diskusija okupljenih, poprima karakter javnog građanskog foruma. Kasnije, kada popuštanjem odgovornih ipak nastaje bazenčić-fontana, prizorom nijeme mase zagledane u vodu podsjeća na hipnotičko mjesto nekog nepoznatoga kulta. Najimpresivniji je, ipak, način na koji je Manduševac postao lako neobična fontana sreće - umjesto novčića, gotovo godinu dana on je bio neprestano zatrpavan gomilama papirnatog novca, pa je uskoro u novinskim člancima proglašen "jedinom fontanom na svijetu u koju se ubacuju novčanice". Bezazleni običaj koji potpada pod klasičnu etnološku interpretaciju magije simboličke žrtve, a koji u njegovom suvremenom obliku uglavnom vezujemo za turističku kulturu, ovdje doživljuje zanimljivu mutaciju. Sam postupak je, u prvom redu, hipertrofiran - količina novca koja se dnevno ubacivala u omanji prostor fontane, čini da ona, isprva dočekana kao "izvor života", "zdenac nade", "povijesna česma", ubrzo postane neprijatni i apsurdni gradski problem. Drugu mutaciju - ubacivanje papirnatog novca - možemo označiti i parodijom običaja novčić za sreću. Prizore razdraganog građanstva koje učestvuje u kreiranju identitetnog simbola svoga grada, u gradskim novinama vremenom zamjenjuju opisi nelijepe gomile na ljetnoj temperaturi doslovce skuhanog novca, iz kojeg se širi težak zadah. Gradski nadležnici, uz pomoć medija kojim kanaliziraju općenje s građanima, pokušavaju uobličiti stihijsku atmosferu oko malene rupe s vodom u centru grada. Jedan od najizrazitijih primjera nametnutog (koji je, kao i ostali, uglavnom bio neuspješan) ritualnog obrasca, htio se vezati uz samo vađenje novca iz fontane. To je (doduše, samo nekoliko puta) obavljao službenik u livreji, stavljao novac u posebnu škrinju, a sve tu uz udarce topa s Griča. To je trebala biti, sudeći po novinskim napisima, "buduća tradicija našega grada". Isto tako, težnja da se novac namjenski usmjeri kao novac za uređenje grada, bila je u djelimičnoj koliziji s katarzičnim karakterom pražnjenja džepova. Tako propadaju svi pokušaji da novac nekako suh i neoštećen stigne do banke, čime bi se spriječio težak posao sušenja.

Ključne riječi
zdenac; papirnati novac; Manduševac; Zagreb

Hrčak ID: 75776

URI
http://hrcak.srce.hr/75776

[engleski]

Posjeta: 397 *