Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Vrijeme spomenika. Skulpturalni, arhitektonski, urbanistički i drugi načini obilježavanja Domovinskog rata

Sandra Križić Roban orcid id orcid.org/0000-0002-5672-8418 ; Institut za povijest umjetnosti, Zagrebp


Puni tekst: hrvatski pdf 801 Kb

str. 225-240

preuzimanja: 5.026

citiraj


Sažetak

Suvremena spomenička baština u prilici je povezati sjećanje s poviješću, materijalizirati recentna događanja na temelju naslijeđena slobodnog razvitka umjetničkih ideja. Spomen-obilježja Domovinskog rata svjedoče o intenzivnom procesu zadržavanja simboličkih modernističkih formi; često se radi o spomenicima koji prisvajaju javni prostor ne ostvarujući nikakvu komunikaciju s okolinom, tretirajući gledatelje kao obične, pasivne promatrače. Njihova brojnost i tipološke karakteristike svjedoče o birokratskom procesu arhiviranja, pa time i institucionaliziranja sjećanja, kojim se ne potiču rješenja koja komuniciraju izravno razumijevanje događaja lišeno monumentalnih spomeničkih gesta. Spomen-obilježja najčešće su riješena kao spomeničke skulpture, dok su arhitektonska, kiparsko-arhitektonska i urbanistička rješenja koja se ne oslanjaju na materijalnost tragova, izravnost bilježenja i vidljivost »slike« poželjniji, no mnogo rjeđi interpretativni princip.

Ključne riječi

spomenik; skulptura; arhitektura; urbanizam; javni prostor; Hrvatska; Domovinski rat

Hrčak ID:

80927

URI

https://hrcak.srce.hr/80927

Datum izdavanja:

24.12.2010.

Posjeta: 6.051 *