Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.5673/sip.50.3.4

Prostorno planiranje na području Šibenskokninske županije od druge polovice 20. stoljeća

Petra Radeljak orcid id orcid.org/0000-0003-2738-4035 ; Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 1.674 Kb

str. 345-377

preuzimanja: 4.639

citiraj


Sažetak

U kontekstu preispitivanja učinkovitosti suvremenoga prostornog uređenja
u Hrvatskoj te usporedbe s naslijeđem uređenja prostora koje je utjecalo na njegovo
oblikovanje od druge polovice 20. stoljeća, u radu je izložen razvoj prostornoga
planiranja za područje Šibensko-kninske županije (upravno-teritorijalno organizirane
1997.). Prema dostupnim izvorima rekonstruiran je slijed izrade i donošenja prostornih
planova kroz tri razvojna razdoblja, te analizirani planovi višega reda prema osnovnim
planskim postavkama. Prvo razdoblje trajalo je od završetka rata do sredine 1970-ih,
kada je dovršena izrada prvoga republičkog prostornog plana. Drugo razdoblje trajalo
je do 1992. Krajem ovoga razdoblja donesen je drugi Prostorni plan Hrvatske, a nakon
stjecanja neovisnosti uveden je novi upravno-teritorijalni ustroj državnoga prostora.
Treće razdoblje započelo je 1992. godine. Unutar svakoga razdoblja prepoznatljive
su: makrorazina (republička/državna), mezorazina (makroregionalna i regionalna) i
mikrorazina (lokalna).
Unatoč u planovima propagiranim težnjama za optimalnim i racionalnim gospodarenjem
prostorom te zaštitom okoliša, na području Šibensko-kninske županije ostaje niz
naslijeđenih i novih konflikata u prostoru: od problema prevelike koncentracije
stanovništva i gospodarskih funkcija u priobalnim središtima, pogodovanja parcijalnim
interesima i kapitalu, prevelikoga zauzimanja prostora građevinskim područjima, te
objektima sekundarnoga stanovanja s velikim udjelom bespravne gradnje u priobalnom
pojasu, do nedovoljno osmišljenih razvojnih alternativa. Važan mehanizam u nošenju s
prostorno-razvojnim disparitetima trebalo bi biti sustavno planiranje koje će integralno
promatrati prostor, a koordinacija planiranja trebala bi biti jača na (makro)regionalnoj
razini. Preduvjet održivoga prostornog razvoja jačanje je prostorno-planskih službi i
institucija, među ostalim stručnjacima različitih disciplina, kvalitetna izrada prostornoplanske
dokumentacije interdisciplinarnom suradnjom i, nadasve, primjena planskih
postavki strožim mehanizmima nadzora i sankcija.

Ključne riječi

prostorno planiranje; prostorno-planska dokumentacija; prostorno-razvojni dispariteti; Šibensko-kninska županija; Primorska Hrvatska

Hrčak ID:

96100

URI

https://hrcak.srce.hr/96100

Datum izdavanja:

8.1.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.996 *