Izvorni znanstveni članak

Metodologija razvoja karata namjene zemljišta u GIS okruženju – upravljanje resursima

Mladen Jurišić ; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayer, Osijek, Hrvatska
Stanislav Frangeš orcid.org/0000-0003-0485-2449 ; Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Plaščak orcid.org/0000-0001-8700-4773 ; Poljoprivredni fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayer, Osijek, Hrvatska
Ante Šiljeg orcid.org/0000-0001-6332-174X ; Odjel za geografiju, Sveučilište u Zadru, Zadar, Hrvatska

Sažetak

Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi metodologiju bonitiranja poljoprivrednog zemljišta s obzirom na niz objektivnih ograničavajućih čimbenika koji se povećavaju, na primjer, kod višegodišnjih kultura. Metodologija parametrizacije reljefa rabljena je za izračun geomorfoloških parametara, a pedometrijske metode kartiranja za izračun pedoloških varijabli. Stvarno stanje pokrova zemljišta inventarizirano je na temelju skica i planova koji su prikupljeni tijekom terenskog istraživanja. Te skice su zatim georeferencirane i preklopljene s LANDSAT satelitskim snimkama kako bi se odredilo stvarno stanje. Optimalne lokacije za pojedini tip trajnog nasada odabrane su primjenom logičkih prostornih upita. One su (u ovom primjeru za vinograde) identificirane kao područja preklapanja (lokacije gdje se prema prostornom planu nalaze ili vrijedna, osobito vrijedna tla ili ostala obradiva tla i južne ekspozicije reljefa s količinom ukupne godišnje upadne svijetlosti >1208 KWh/m2 i lokacije gdje nagib reljefa nije veći od 12% i manji od 2%, odnosno gdje nadmorska visina nije manja od 110 m i gdje tla nisu kiselija od 5.6 pH). Kao rezultat upita dobivena je jednostavna karta koja pokazuje područja koja su pogodna (1) ili nisu pogodna za vinogradarstvo (0). Sličan pristup može se koristiti i na tematskim kartama različite svrhe, na primjer, urbanističkim planovima, kartama izvora vode, plina, termalnih bunara i drugih resursa od posebnog značaja za državu. Prema dobivenim rezultatima u našem primjeru, za vinogradarstvo je pogodno ukupno 17.782 ha na području Županije. Optimalni način izrade prostornih planova za pojedine kulture bio bi izraditi karte negativnih bodova za sve kulture, a zatim standardizirati te vrijednosti kako bi za svaku lokaciju pronašli najbolju moguću kulturu. Tematski GIS slojevi mogu se rabiti kao osnova kreditiranja, savjeta o izboru kulture, donošenja odluka o preraspodjeli i korištenju, rekonstrukciji odnosno prenamjeni korištenja zemljišta.

Ključne riječi

geoinformacijski sustavi (GIS); metodologija; tematske karte; upravljanje resursima; prostorni plan; karta namjene zemljišta; pretpristupni fondovi EU

Hrčak ID:

103157

URI

https://hrcak.srce.hr/103157

Datum izdavanja:

12.3.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.653 *