Izvorni znanstveni članak
OD PADA SOCIJALIZMA DO KRIZE KAPITALIZMA: ISKUSTVA ZEMALJA SREDNJE I ISTOČNE EUROPE
Joža Mencinger
; Ekonomski institut Pravnog Fakulteta, Pravni fakultet, Sveučilište u Ljubljani
Sažetak
„Povratak kapitalizmu” i „Povratak Europi” slogani su koji su obilježili posljednje desetljeće 20. stoljeća u svim bivšim socijalističkim zemljama srednje i istočne Europe; oni si izražavali bezuvjetnu vjeru u mehanizme kapitalističkog tržišta i punopravno članstvo u Europskoj uniji, što se smatralo rješenjem svih sadašnjih i budućih ekonomskih i socio-političkih problema.
Tijekom tzv. zlatnog doba, zemlje srednje i istočne Europe značajno su nadmašile rast u „starim“ zemljama Europske unije te se brzo uskladile s prosječnom razinom razvoja EU-a. Međutim, rast nije bio temeljen na zapošljavanju i nije bio održiv; u velikoj mjeri temeljio se na stranoj štednji. Veliki deficiti na tekućim računima stoga su postali trajna značajka zemalja srednje i istočne Europe. Izvor deficita može se pronaći u nagloj liberalizaciji strane trgovine tijekom tranzicije dok se nastavak trenda deficita povezuje s inozemnim izravnim ulaganjima. Zemlje srednje i istočne Europe postupno su postale potpuno ovisne o „staroj“ Europi. Lisabonska strategija pridonijela je propasti proizvodnog sektora; iako su se zemlje srednje i istočne Europe mogle lako nositi sa „starom Europom“ nisu se mogle natjecati s nemilosrdnom društvima izvan Europe.
U društvenom smislu zemlje srednje i istočne Europe mogu se podijeliti u dvije skupine; one koje su zadržale razumnu društvenu koheziju; te tri Baltičke zemlje koje su otišle u drugu krajnost. I dok izdatak za socijalnu skrb u starim zemljama članicama prelazi 30% BDP-a, isti izdatak u sedam od 10 zemlja srednje i istočne Europe iznosi manje od 20% BDP-a. Prije tranzicije, u bivšim socijalističkim državama divili su se Europskoj uniji zbog njene demokracije i modela socijalnog tržišnog gospodarstva. U trenutku kada su se pridružile Europskoj uniji, mnoge značajke privlačnog europskog modela socijalnog tržišnog gospodarstva više nisu bile prisutne i EU nije pokazivala interes da taj model promovira u tranzicijskim zemljama. Praznina je popunjena neoliberalnim idejama, što se vidi po indikatorima ekonomske slobode.
Globalna financijska kriza, osobito smanjenje kreditiranja, značajno je pogodila zemlje srednje i istočne Europe s velim potrebama vanjskog financiranja. Strane banke počele su povlačiti svoj kapital smanjenjem bilanci u podružnicama. Istovremeno, inozemna izravna financiranja pala su na četvrtinu u odnosu na razdoblje prije krize. Zemlje srednje i istočne Europe na taj način suočile su se s neto odljevom umjesto s nužno potrebnim priljevom kapitala.
Ključne riječi
zemlje srednje i istočne Europe; tranzicija; ekonomski rast; socijalna kohezija; ekonomska kriza
Hrčak ID:
104550
URI
Datum izdavanja:
3.6.2013.
Posjeta: 2.117 *