Izvorni znanstveni članak

POTRESI I KUGA U VRIJEME BIZANTSKOGA CARSTVA: MOGU LI POVIJESNE LEKCIJE POBOLJŠATI PRIPREMLJENOST ZA EPIDEMIJE?

Costas Tsiamis ; History of Medicine, Athens Medical School, University of Athens, Greece
Effie Poulakou-Rebelakou ; History of Medicine, Athens Medical School, University of Athens, Greece
Spyros Marketos

Sažetak

Nakon prirodnih katastrofa uvijek slijedi strah od zaraznih bolesti. Otuda i povijesni prijepor o jednom od najgorih mogućih scenarija – pojavi jersinije pestis odnosno bubonske
kuge, kakva je 1994. nakon potresa izbila u indijskoj država Maharashtra. U multidisciplinarnome, povijesnom istraživanju razvoja kuge, mnogi stručnjaci zanemaruju mogućnost
prirodnih žarišta bolesti i njihova aktiviranja. Ovaj članak donosi povijesne bilješke iz doba Bizantskoga Carstva o izbijanju Justinijanove kuge mjesecima pa čak do godine
dana nakon snažnih potresa. Povijesni dokumenti mogu poslužiti kao pokazatelji mogućih prirodnih žarišta kuge diljem svijeta. Uvid u te dokumente i suvremene primjere izbijanja
kuge potvrđuju pretpostavku da, vezano uz organiziranje humanitarne pomoći, nedovoljan nadzor nad prirodnim žarištima može dovesti do nepredvidljivih epidemioloških posljedica nakon snažnih potresa.

Ključne riječi

Bizant; potresi; epidemijski rizici; kuga

Hrčak ID:

106167

URI

https://hrcak.srce.hr/106167

Datum izdavanja:

15.6.2013.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.165 *