hrcak mascot   Srce   HID

Pedagogijska istraživanja, Vol.9 No.1/2 Studeni 2012.

Izvorni znanstveni članak

Pedagoško utemeljenje kurikuluma socijalnih kompetencija u školi

Goran Livazović ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Odsjek za pedagogiju

Puni tekst: hrvatski, pdf (282 KB) str. 59-79 preuzimanja: 436* citiraj
APA
Livazović, G. (2012). Pedagoško utemeljenje kurikuluma socijalnih kompetencija u školi. Pedagogijska istraživanja, 9(1/2), 59-79. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/113446
Puni tekst: engleski, pdf (122 KB) str. 80-80 preuzimanja: 93* citiraj
APA
Livazović, G. (2012). Pedagogical foundation of the curriculum of social competencies in the school. Pedagogijska istraživanja, 9(1/2), 80-80. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/113446
Puni tekst: njemački, pdf (122 KB) str. 81-81 preuzimanja: 77* citiraj
APA
Livazović, G. (2012). Pädagogische Grundlegung des Curriculums sozialer Kompetenzen in der Schule. Pedagogijska istraživanja, 9(1/2), 81-81. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/113446

Sažetak
U radu su prikazani rezultati istraživanja u sklopu projekta Kurikulum socijalnih kompetencija i odnosa u školi 1 pri Zavodu za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz 2011. Ispitivanje je provedeno na uzorku od 2661 učenika 7. i 8. razreda osnovne škole iz četiri makroregije Republike Hrvatske. Cilj istraživanja je utvrditi ulogu i kvalitetu socijalnih kompetencija i odnosa u školi u izgradnji školskog kurikuluma. Faktorskom analizom utvrđeno je 12 faktora, sa zadovoljavajućom pouzdanošću tipa unutarnje konzistencije, od α=0,88 do umjerenih α= 0,62. Dimenzije socijalnih kompetencija i odnosa učenika analizirane su t-testom za nezavisne uzorke s obzirom na razred, školski uspjeh i pedagoške mjere. U pravilu, na svim varijablama značajno više rezultate postižu mlađi učenici, koji češće pomažu i surađuju s drugima (p< .01), imaju izraženiji osjećaj kreativnog učenja i zadovoljstva u radu (p< .001), pozitivnije ocjenjuju rad i potporu učitelja te primjerenost njihova odnosa (p< .001), pozitivnije ocjenjuju suradnju škole i roditelja te pomoć učenicima s posebnim potrebama (p< .001), kao i ulogu škole u razvijanju suradnje i prijateljstva (p< .001), te izražavaju veću odgovornost i sklonost mirnom rješavanju sukoba (p< .001). Prema spolu: mladići značajno češće nasilno rješavaju sukobe (p< .001), dok djevojke značajno izraženije pomažu i surađuju s drugima (p< .001), kreativnije su u radu i zadovoljnije učenjem (p< .05) te pozitivnije ocjenjuju profesionalni rad i odnos s učiteljem (p< .001). Prema uspjehu: slabiji učenici su značajno najnezadovoljniji školom i učiteljima (p< .001), najteže se prilagođavaju vršnjacima (p< .001) te pokazuju najmanje razumijevanja i brige za druge (p< .001). Pri tomu, značajno su najskloniji tjelesnoj agresivnosti u sukobu (p< .001), a najrjeđe su skloni verbalnoj ili odnosnoj agresivnosti, kojima su najskloniji učenici s odličnim uspjehom (p< .01). S obzirom na pedagoške mjere, analiza razlika je dihotomna - učenici s mjerama ukora ili opomene iskazuju značajno najslabije socijalne kompetencije i odnose u školi (p< .001), dok su one kod učenika s izrečenim pohvalama i nagradama u pravilu najizraženije (p< .001). Korelacijska analiza pokazala je višestruke značajne pozitivne korelacije između najvažnijih dimenzija socijalnih kompetencija i odnosa u školi. Važna je i negativna korelacija verbalne i odnosne agresivnosti te nasilnog rješavanja sukoba sa svim ostalim faktorima, uz međusobno značajnu pozitivnu korelaciju (r=,64***).

Ključne riječi
socijalne kompetencije; kurikulum; odgoj i obrazovanje; suradnja i odnosi u školi

Hrčak ID: 113446

URI
http://hrcak.srce.hr/113446

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.157 *