Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.5673/sip.52.1.2

Problem određivanja složenih (objektivnih i subjektivnih) indeksa kao cjelovitih mjera kvalitete života

Lana Slavuj orcid id orcid.org/0000-0002-9440-5679 ; Prirodoslovno-matematički fakultet, Geografski odsjek, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 2.309 Kb

str. 23-39

preuzimanja: 1.210

citiraj


Sažetak

U radu se raspravlja o problematici određivanja složenih (objektivnih i subjektivnih)
indeksa kao cjelovitih mjera kvalitete života. Integracija velikoga broja
pokazatelja u jedan indeks intrigantna je ideja koja čini važan dio istraživanja kvalitete
života. Temelji se na pretpostavci da ljudi ne izoliraju pojedine aspekte svojih života,
nego posjeduju jedinstven osjećaj zadovoljstva životom. No, to je ujedno i jedna od
najkontroverznijih pojedinosti koje se vežu uz ovakva istraživanja jer su načini na koje
se složeni indeksi određuju podložni brojnim kritikama. Istraživanja problematike pokazuju
da nije jednostavno konstruirati jedinstveni indeks koji će biti dovoljno cjelovit
da nedvosimisleno uključuje sve aspekte individualne ili kolektivne kvalitete života.
Iako se složeni indeksi kvalitete života često primijenjuju (pogotovo za iskazivanje
stanja na razini pojedinih država i za usporedbe među njima), dosadašnja iskustva pokazuju
da ih je primjerenije zamijeniti neagregiranim skupovima objektivnih podataka
ili izravnim pitanjem pojedincima o njihovoj ukupnoj kvaliteti života.

Ključne riječi

indeksi kvalitete života; objektivni pokazatelji; subjektivni pokazatelji; ponderiranje pokazatelja

Hrčak ID:

117061

URI

https://hrcak.srce.hr/117061

Datum izdavanja:

6.3.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.188 *