Izvorni znanstveni članak

Neki arheološki primjeri zaposjedanja ruševina antičkih urbanih cjelina u sjevernoj Hrvatskoj tijekom srednjeg vijeka

Tajana Sekelj Ivančan

Sažetak

U sjevernoj Hrvatskoj na lokalitetima većih urbanih antičkih cjelina uz pretežito antičku arheološku građu registrirano je više srednjovjekovnih nalaza. Smještaj položaja nalaza iz srednjeg vijeka u odnosu na ruševine antičkih urbanih cjelina na primjerima Osijeka, Vinkovaca, Ludbrega i Siska, pokazao je određene zakonitosti odabira sličnog prostora za stanovanje ili pokapanje stanovništva u određenom razdoblju srednjeg vijeka, a u odnosu na stariju antičku i kasnoantičku ostavštinu. Analiza je pokazala određeni kontinuitet uporabe prostora antičkoga grada i njegovih nekropola tijekom kasne antike i ranokršćanskog razdoblja te u doba rane seobe naroda. Tijekom 7. i 8. stoljeća arheološki nalazi na tim prostorima nedostaju ili su rijetki, a nalaze se na udaljenim položajima, dok se na prijelazu 9. u 10. stoljeće lokacije za stanovanje ili pokapanje ponovno približavaju ruševinama antičkih gradova. Stanovništvo iz doba obilježenog značajkama bjelobrdskoga kulturnoga kruga te kasnijom izgradnjom sakralnih objekata, ponovno odabire mjesta antičkih nekropola za pokapanje svojih mrtvih, odnosno prostor unutar stare antičke jezgre za stanovanje, iz čega se oblikuju središta srednjovjekovnih naselja, spominjanih u povijesnim izvorima od kraja 12. do početka 14. stoljeća.

Ključne riječi

sjeverna Hrvatska; ruševine antičkih urbanih cjelina,; Osijek, Vinkovci; Ludbreg; Sisak; srednji vijek; zakonitosti zaposjedanja prostora

Hrčak ID:

935

URI

https://hrcak.srce.hr/935

Datum izdavanja:

1.11.2001.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 1.511 *