Paediatria Croatica, Vol. 57 No. 3, 2013.
Izvorni znanstveni članak
Učestalost oralnih lezija u djece u Hrvatskoj
Vanja Vučićević Boras
orcid.org/0000-0003-1651-8069
; Department of Oral Medicine, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia and Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb,
Ana Andabak Rogulj
; Department of Oral Medicine, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia and Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb,
Ivan Alajbeg
; Department of Oral Medicine, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia and Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb,
Ivana Škrinjar
; Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12
Božana Lončar Brzak
; Department of Oral Medicine, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia and Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb,
Vlaho Brailo
; Department of Oral Medicine, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia and Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb,
Danica Vidović Juras
; Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12
Željko Verzak
; Department of Pedodontics, School of Dental Medicine, University of Zagreb, Croatia and Clinical Hospital Center Zagreb, Kišpatićeva 12, Zagreb,
Sažetak
S obzirom na nedostatne i različite podatke o učestalosti oralnih mukoznih lezija u djece i adolescenata u svijetu, istraživali
smo
njihovu učestalost u djece i adolescenata na Zavodu za oralnu medicinu Stomatološkog fakulteta u Zagrebu. Od ukupno 4 523-je
bolesnika primljenih u Zavod za oralnu medicinu, u trogodišnjem razdoblju, bilo je 142-je djece i adolescenata u dobi od 1 do 1
9
godina života. Podatci su iz bolesničkih kartona organizirani u datoteku u kojoj su navedeni dob, spol, medicinska anamneza,
klinički izgled lezija, laboratorijski, mikrobiološki, radiološki i histopatološki nalazi, kad je bilo potrebno. Lezije oralne
sluznice
zabilježene su prema kriterijima Svjetske zdravstvene organizacije. Najčešća lezija na oralnoj sluznici bila je primarni herpet
ični
gingivostomatitis (21,12%), potom su slijedile rekurentne aftozne ulceracije (14,08%), traumatske lezije (11,9%) i geografski
jezik
(13,38%). Nisu dobivene značajne razlike u pojavnosti oralnih bolesti u djece s obzirom na njihovu dob, osim u slučaju rekurent
nih
aftoznih ulceracija i primarnog herpetičnog gingivostomatitisa. Razlike između dječaka i djevojčica nisu utvrđene ni kod herpes
a niti
kod rekurentnih aftoznih ulceracija (p=0,704). Nije bilo značajne razlike između dječaka i djevojčica u učestalosti oralnih lez
ija, kao
što nije bilo ni značajnih razlika u oralnim bolestima s obzirom na dob djece, osim u slučaju rekurentnih aftoznih ulceracija i
primar-
nog herpetičnog gingivostomatitisa. Primarni herpetični gingivostomatitis se češće javljao u djece u dobi od 1-6 godina, dok su
se
rekurentne aftozne ulceracije češće javljale u starijoj dobnoj skupini. Nije bilo povezanosti oralnih lezija sa sistemskim bole
stima.
Ključne riječi
epidemiologija; djeca; adolescenti; bolesti usne šupljine; prevalencija; Hrvatska
Hrčak ID:
119750
URI
Datum izdavanja:
30.9.2013.
Posjeta: 653 *