Kineziologija, Vol. 46. No. 1., 2014.
Kratko priopćenje
Problemi u mjerenju i neadekvatna parcijalizacija utjecaja tjelesne aktivnosti i spavanja umanjuju vjerodostojnost istraživanja sedentarnog ponašanja – trebalo bi se preusmjeriti na ravnotežu između spavanja, sedentarnog ponašanja, stajanja i aktivnosti
Željko Pedišić
; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Zagreb, Croatia
Sažetak
U ovome su radu kritički ocijenjena 54 istraživanja o povezanosti sedentarnog ponašanja i zdravlja, pri čemu je fokus na metodama prikupljanja podataka o sedentarnom ponašanju i parcijalizaciji utjecaja tjelesne aktivnosti i vremena provedenoga u spavanju. Gotovo 90% pregledanih istraživanja prikupilo je podatke o sedentarnom ponašanju koristeći anketne metode. Za 59% tih instrumenata prethodno nisu utvrđene mjerne karakteristike. Većina istraživanja nije parcijalizirala utjecaj tjelesne aktivnosti svih razina intenziteta ili ukupne tjelesne aktivnosti, a veći broj istraživanja nije parcijalizirao utjecaj tjelesne aktivnosti u svim domenama. Stoga se može zaključiti da te parcijalizacije nisu bile dovoljno temeljite da bi osigurale donošenje vjerodostojnih zaključaka o nezavisnom utjecaju sedentarnog ponašanja na zdravlje. Vrijeme provedeno u spavanju je također jedan od mogućih čimbenika koji posreduju u povezanosti između sedentarnog ponašanja i zdravlja. Unatoč tome, samo su tri istraživanja uključena u ovaj pregled parcijalizirala utjecaj vremena provedenoga u spavanju. Taj metodološki propust dodatno dovodi u pitanje zaključke o izravnom utjecaju sedentarnog ponašanja na zdravlje. Ako se u obzir uzme: 1) da su udjeli vremena provedenoga u spavanju, sedentarnom ponašanju, stajanju, tjelesnoj aktivnosti niskog intenziteta i tjelesnoj aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta potpuno linearno zavisni, 2) svi ti oblici ponašanja mogu biti povezani sa zdravljem i 3) međusobna parcijalizacija utjecaja je nužna da bi se utvrdili nezavisni utjecaji tih varijabli na zdravlje, nameće se zaključak da je istraživanje ravnoteže između vremena provedenoga u tim oblicima ponašanjima sljedeći logični korak u epidemiološkim istraživanjima. Stoga je u ovome radu predložen „Activity Balance Model (AB model)“ – novi teorijski okvir za istraživanja zdravstvenih utjecaja vremena provedenog u spavanju, sedentarnom ponašanju, stajanju, tjelesnoj aktivnosti niskog intenziteta i tjelesnoj aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta.
Ključne riječi
spavanje; sedentarno ponašanje; stajanje; tjelesna aktivnost; Activity Balance Model
Hrčak ID:
123743
URI
Datum izdavanja:
30.6.2014.
Posjeta: 4.712 *