Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Dvadeset godina jedne Didaktike (Kako smo stvarali Didaktiku)

Ladislav Bognar ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Učiteljski fakultet u Osijeku, Hrvatska
Milan Matijević ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: engleski pdf 284 Kb

str. 15-28

preuzimanja: 2.899

citiraj


Sažetak

Sveučilišni udžbenik Didaktike (Bognar i Matijević, 2002), koji je nastao prije dvadeset godina i do sada je doživio tri izdanja, nastao je kao rezultat višegodišnjega angažiranja na mijenjanju nastave. U tim nastojanjima uočili smo da je nemoguće mijenjati nastavu ako se istovremeno ne mijenja i teorija na kojoj se ta nastava zasniva. Radi se o sinkroniziranom mijenjanju i teorije i prakse pri čemu i sami sudionici toga procesa doživljavaju osobnu promjenu. Događa se „suštinsko učenje“ (Rogers).
U ovom radu polazeći od metodološkog pristupa „living theory“ (Whitehead) objašnjavamo okolnosti u kojima smo osjetili potrebu za novim didaktičkim pristupom i kroz koja smo iskušenja i osobne dvojbe prolazili, kako smo postupno mijenjali vlastite zablude i okoštale koncepte, kako smo dolazili do novih ideja i kako smo ih provjeravali u praksi.
Taj buran proces događao se osamdesetih godina prošloga stoljeća u specifičnim društvenim okolnostima. Burna događanja iz 1968 imala su utjecaj na demokratizaciju društva, ali su posebno utjecala na promjene u odgoju i obrazovanju. Sve je to imalo velik utjecaj na stanje u Hrvatskoj i tadašnjoj Jugoslaviji. U to vrijeme osniva se i Europski forum za slobodu u odgoju u kojem su aktivno sudjelovali i mnogi naši pedagozi, a autori ovoga rada i jedni su od osnivača Foruma za Hrvatsku. Među hrvatskim pedagozima javljaju se mnogi zagovaratelji pluralizma u odgoju i obrazovanju.
Tražeći nova praktična rješenja, ostvarili smo niz projekata od modela početnog školovanja do modela osnovne škole koji su zahtijevali nove teorijske pristupe i odmak od tradicionalnih didaktičkih koncepcija, proučili smo velik broj povijesnih i suvremenih didaktičkih pristupa i u traženju novih didaktičkih rješenja surađivali s velikim brojem vrsnih učiteljica i učitelja, ali i mnogim znanstvenicima. Proučili smo velik broj didaktičkih teorijskih pristupa i na osnovi tih bogatih izvora gradili cjeloviti vlastiti sustav koji je uvažavao dostignutu razinu spoznaja na području filozofije, psihologije, sociologije, pedagogije, didaktike i metodike.
Didaktika koju smo stvarali nije trebala biti odraz postojećega, nego teorijska osnova i anticipacija mogućega i poželjnoga. Zbog toga je ova Didaktika i nakon dvadeset godina ostala po mnogočemu i dalje aktualna i predstavlja odmak od loše prakse te oslonac za nove pristupe koji teže stvaranju uvjeta za optimalni razvoj ljudske jedinke i društva okrenutoga ljudskim potrebama.
Osnovna pitanja o kojima se raspravlja u radu sljedeća su: Metodološki pristup, Društvene i pedagoške okolnosti, Od službene didaktike k didaktičkom pluralizmu, Od didaktike bez djeteta do humanističke orijentacije, Od teorije odraza do konstruktivizma, Od čovjeka jedne dimenzije do holističkog pristupa, Od koncepcije početnoga školovanja do modela osnovne škole, Od didaktike kao teorije obrazovanja do didaktike teorije odgojno-obrazovnoga procesa, Zaključna razmišljanja: Suvremeni didaktički izazovi.

Ključne riječi

didaktika; didaktičke teorije; didaktički pluralizam; pedagogijska metodologija; teorija konstruktivizma; teorija kurikuluma

Hrčak ID:

125290

URI

https://hrcak.srce.hr/125290

Datum izdavanja:

10.6.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 4.790 *