Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

MORFOLOŠKA VARIJABILNOST NIZINSKOG BRIJESTA (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) NA PODRUČJU KONTINENTALNE HRVATSKE

Marko Zebec ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
Marilena Idžojtić ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
Igor Poljak ; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet, Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku


Puni tekst: hrvatski pdf 513 Kb

str. 563-571

preuzimanja: 676

citiraj


Sažetak

Istraživana je morfološka varijabilnost listova šest populacija nizinskog brijesta (Ulmus minor Mill. sensu latissimo) na području kontinentalne Hrvatske: Bilogora, Dilj, Donji Miholjac, Jastrebarsko, Nova Kapela i Zagreb. Morfometrijsko istraživanje unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti provedeno je na osnovi 10 morfoloških svojstava listova, pri čemu su korištene multivarijatne i deskriptivne statističke metode. Utvrđena je visoka varijabilnost istraživanih morfoloških značajki, usprkos pretpostavljenom negativnom utjecaju holandske bolesti brijesta na varijabilnost vrste. Koeficijent varijabilnosti na razini svih populacija kretao se od 17,05 % za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije lista do 45,24 % za svojstvo bazalne asimetrije. Za većinu svojstava pokazalo se da je 1/2-2/3 od ukupne varijance uvjetovano varijabilnošću između listova unutar stabla, dok je najmanja varijabilnost bila prisutna između populacija. Odstupanje od ovoga pravila utvrđeno je za svojstvo broja sekundarnih i tercijarnih žila subapikalne regije i duljinu peteljke, gdje je međupopulacijska varijabilnost bila visoka. Prema klasterskoj analizi istraživane populacije se grupiraju prema ekološkim uvjetima staništa, ali se kao osnova za grupiranje populacija etablira i negativni antropogeni utjecaj na okoliš u smislu promjene načina korištenja šumskog zemljišta i hidroregulacijskih zahvata. Međusobno najsličnije populacije bile su Bilogora, Donji Miholjac i Zagreb, odnosno Jastrebarsko i Nova Kapela. Odvajanje populacije Dilj uvjetovano je specifičnim uvjetima njena pridolaska, budući da se nalazi unutar srednjoeuropske vegetacijske zone termofilnih šuma sveze Quercion pubescentis-petraeae Br. – Bl. 1931.

Ključne riječi

Ulmus minor Mill. sensu latissimo; varijabilnost, morfologija lista; kontinentalna Hrvatska

Hrčak ID:

135180

URI

https://hrcak.srce.hr/135180

Datum izdavanja:

31.12.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.467 *