Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

PROCJENA NADZEMNE BIOMASE UGLJIKA KORIŠTENJEM VRIJEDNOSTI REFLEKSIJE SATELITSKIH SNIMAKA: STUDIJA SLUČAJA U DIREKCIJI ŠUMA, CAMYAZI, TURSKA

Burak Aricak orcid id orcid.org/0000-0003-0011-7199 ; Kastamonu University, Faculty of Forestry, Turkey
Alper Bulut ; Kastamonu University, Faculty of Forestry, Turkey
Arif Oguz Altunel ; Kastamonu University, Faculty of Forestry, Turkey
Oytun Emre Sakici ; Kastamonu University, Faculty of Forestry, Turkey


Puni tekst: engleski pdf 376 Kb

str. 369-376

preuzimanja: 2.275

citiraj


Sažetak

Postoje tri glavna nalazišta ugljika na svijetu. To su atmosfera, zemaljski i oceanski ekosustavi. Šume su najveće zemaljsko nalazište ugljika. Postoji linearni odnos između količine šumskih područja i pohranjenog ugljika. Također, u kontekstu Kyoto protokola, šumska zemljišta i količina pohranjenog ugljika jako su važni za razmjenu ugljika u nadolazećim godinama.
Svrha ovog istraživanja je formalizirati jednadžbu regresije između kapaciteta pohrane nadzemnog ugljika izračunatog kroz ekstenzivni terenski pregled 344 područja uzoraka u Direkciji šuma Camyazi, Turska, te vrijednosti refleksije koje odgovaraju svakom uzorku od slika RapidEye.
U istraživanju su se koristili inventarni podaci plana gospodarenja te tehnike daljinskog istraživanja za utvrđivanje količine ugljika pohranjene u sastojini unutar granica Direkcije šuma Camyazi, Turska. Kao rezultat izvršenih kalkulacija, korištenjem slika RapidEye te (Pojas 4)2 izvedene jednadžbe koja daje R2=0.71, ovisno o podacima Direkcije šuma Erzurum Camyazi, utvrđeno je da je količina ugljika pohranjena u sastojini iznosila 285 208 tona. Iz te vrijednosti možemo zaključiti da je prosječna pohrana ugljika u ispitivanom području 28.8 tona/ha.
Tehnike daljinskog istraživanja korištene u ovome istraživanju pokazale su da te tehnike mogu uštedjeti vrijeme, financijska sredstva i posao kod izračuna podataka kapaciteta pohrane ugljika (koje zahtijeva prilično vremena i sredstava za izračun), a mogu se dobiti precizni rezultati. Uz to, istraživanje je pokazalo da je Red-Edge pojas (Pojas 4) satelitske slike RapidEye-a osjetljiv na biomasu i klorofil se može koristiti u istraživanjima povezanim s pohranom ugljika.
Jednadžbe za biomasu i pohranu ugljika za svaku vrstu šumskog drveća još nisu dovršene. Trebaju se dovršiti što je prije moguće i kapacitet pohrane ugljika treba se točnije utvrditi. Kod izračuna kapaciteta za ovaj tip istraživanja treba uzeti u obzir financijsku stranu istraživanja uz preferiranje kombinirane metode s niskim troškovima.

Ključne riječi

nadzemna biomasa; pohrana ugljika; daljinska istraživanja; RapidEye

Hrčak ID:

146401

URI

https://hrcak.srce.hr/146401

Datum izdavanja:

31.8.2015.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.131 *