Izvorni znanstveni članak

Akutni koronarni sindrom i intervencijska kardiologija u Dubrovniku. 2013. godina stručnog kontinuiteta i teritorijalnog diskontinuiteta.

Josip Lukenda orcid.org/0000-0003-2740-1464 ; Opća bolnica Dubrovnik, Dubrovnik

Sažetak

Uz uspjeh Hrvatske mreže primarne perkutane kornarne intervencije ipak su zaostale „sive zone“, kao što je Dubrovačko-neretvanska županija, a grad je uz dva granična prijelaza udaljen 210 km od sljedećeg najbližeg centra. Stoga je od 1. siječnja 2013. godine pokrenut redoviti rad invazivnog laboratorija u Općoj bolnici Dubrovnik, 24 h/7 dana.
Od 361 invazivne obrade u 2013. godini 227 (66,8%) učinjeno je kod hitnih bolesnika. Među bolesnicima s akutnim koronarnim sindromom 33,5% imalo je nestabilnu anginu pektoris, 39,2% akutni infarkt miokarda bez elevacije ST-segmenta i 27,2% (N=62) akutni infarkt miokarda s elevacijom ST-segmenta (STEMI). Perkutana koronarna intervencija (PCI) je učinjena kod 167 bolesnika, kod 62% svih bolesnika s AKS. Implantirane su 223 proširnice, 1,33 po postupku, kod 16,2% na dvije ili više žila, uz penetraciju proširnica obloženih lijekovima od 25,6%. Među koronarnim bolesnicima 30% je ostalo na medikamentoznoj terapiji, kod 55% je učinjena PCI, a kod 15% je preporučen kardiokirurški zahvat. Unutarbolnički mortalitet akutnog infarkta miokarda bio je 2,61%, a kod STEMI 4,8%. Bilo je 2,4% tromboza u stentu te 0,8% kirurški liječenih perifernih komplikacija.
Gotovo da samo hitni bolesnici opravdavaju postojanje laboratorija u Općoj bolnici Dubrovnik, uz potrebu daljeg povećanja broja elektivnih PCI, osoblja i aparature.

Ključne riječi

akutni koronarni sindrom; perkutana koronarna intervencija; Dubrovnik

Hrčak ID:

146872

URI

https://hrcak.srce.hr/146872

Datum izdavanja:

26.3.2014.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.443 *