Izvorni znanstveni članak
Prophetae minores u hrvatskoglagoljskim brevijarima i u Vajsovoj ediciji Glagolitica
Helena Bauerová
Sažetak
Prophetae minores u hrvatskoglagoljskim brevijarima i u Vajsovoj ediciji Glagolitica
Hrvatskoglagoljska pismenost predstavlja vrlo važne izvore za rekonstrukciju opsega i izvornog oblika prepostavljene zbirke prijevoda iz doba velike Moravske. Sastavni dio pismenosti hrvatskih glagoljaša jesu i starozavjetni tekstovi Malih proroka. Na njihovu vrijednost s filološkog gledišta upozorio je već V. Jagić, a posebno J. Vajs koji je u ediciji Glagolitica izdao tekstove sedmorice Malih proroka iz Brevijara Vida Omišljanina (1396).
Čitanja Malih proroka (njihove veće ili manje dijelove) sadrži sedamnaest hrvatskoglagoljskih brevijara (uključujući i tiskane). Vajsovi su podaci o pojavi tekstova Malih proroka u brevijarima nepotpuni, njegova nabrajanja ne sadrže uvijek sve brevijare za koje je Vajs znao. Na taj način on predstavlja neka čitanja proroka kao prilično rijetke sastavne dijelove hrvatskoglagoljskih spomenika, a zapravo brevijari koji imaju čitavo Proprium de tempore sadrže (osim jednog) tekstove svih Malih proroka. Varijante iz brevijara kojih nema u nabrajanju spomenika koji sadrže čitanja proroka nisu ušle u kritički aparat. Edicija nije potpuna, nejasna ostaje i motivacija izbora čitanja proroka (među objavljenim knjigama nema teksta proroka Jone koji postoji kao jedini od dvaneast Malih proroka in extenso u glagoljskoj i ćiriličnoj parimejnoj verziji).
S tehničke strane edicija nije jedinstvena (različita je u pojedinim knjigama upotreba zagrada, neujednačeno pisanje velikih slova, znakova za interpunkciju i crtica, samo jedna knjiga sadrži index verborum i sl.).
Vrijednost Vajsove edicije sastoji se ponajprije u fototipskim izdanjima teksotva i u kritičkom aparatu koji može inspirirati i pokazati put za dalja istraživanja.
Ključne riječi
Hrčak ID:
14651
URI
Datum izdavanja:
30.9.1986.
Posjeta: 1.103 *