Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Hrvatska kao posrednik između Bugarske i Rima na koncu 9. i na početku 10. stoljeća

Ivan Dujčev


Puni tekst: talijanski pdf 8.191 Kb

str. 27-34

preuzimanja: 587

citiraj


Sažetak

Hrvatska kao posrednik između Bugarske i Rima na koncu 9. i na početku 10. stoljeća
Bugarska država, od svog početka (681) smatrana bitnim dijelom političkog, crkvenog i kulturnog područja Istočnoga Rimskog Carstva, imala je sa zemljama europskog Zapada vrlo ograničene dodire, obično pod strogom budnošću Konstantinopola. Pa ipak, uskoro nakon službenog pokrštenja, u drugoj polovici 865. godine, kako bi se donekle oslobodila apsolutnog vrhovništva Bizanta, između Bugarske i Rimske kurije, zahvaljujući bugarskom vladaru Borisu-Mihajlu (852-889), započelo je intenzivno dopisivanje koje je posredstvom diplomatskih misija trajalo više od pedeset godina. Pregovori su se držali u tajnosti, pa su glasnici bugarskih vladara i papinski legati putovali preko sjeverozapadnih dijelova Balkanskog poluotoka. Tako Hrvatska, pored Bugarske najmoćnija slavenska zemlja na Balkanu, i hrvatski vladari postadoše u posljednjim desetljećima 9. i u prvim desetljećima 10. stoljeća posrednici između bugarskog dvora i Rimske kurije. Papinski legati - često vrlo ugledne ličnosti Kurije - nosili su također poslanice s preporukama hrvatskim vladarima, te bili ambasadori slani istodobno i Bugarima i Hrvatima. Jednu važnu poslanicu pape Ivana VIII. nosio je bugarskom vladaru Borisu i glasoviti ninski biskup Teodozije. Međutim, prvih desetljeća 10. stoljeća, u drugoj polovici vladavine bugarskog kralja Simeona (893-927), političko stanje između Bugarske i Bizanta, kao i politički odnosi na Balkanu postajali su sve zamršeniji. Sukobi se iskrsnuli i između Bugarske i Hrvatske, pa je kraljevina Hrvatska, koja je u doba vladavine kralja Tomislava (oko 910-oko 928) dosegla vrhunac svoje političke moći, te se učvrstila kao jedna od najvećih političko-vojnih i kulturnih snaga na Balkanu, tijekom vremena - u političkoj napetosti između Konstantinopola i Rima i u međuslavenskim odnosima na Balkanu postala središte antibugarske aktivnosti.

Ključne riječi

Hrčak ID:

14675

URI

https://hrcak.srce.hr/14675

Datum izdavanja:

30.9.1987.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 1.643 *