Izvorni znanstveni članak
FRANJEVCI VODE SENJSKU GIMNAZIJU NA PRIJELAZU IZ 18. U 19. STOLJEĆE
FRANJO EMANUEL HOŠKO
Sažetak
Šestogodišnju gimnaziju u Senju osnovao je 1725. car i kralj Karlo VI. na poticaj senjsko-modruškog biskupa Nikole Pohmajevića. Povjerena je pavlinima, ali su je 1786. predali franjevcima tek 1783. osnovane Hrvatsko-primorske pokrajine. Franjevci su u nastavi morali slijediti državni nastavni program "Ratio educationis" iz 1777. godine. On znači prekid s isusovačkim gimnazijskim programom u Habsburškoj Monarhiji. Senjski franjevci su ga mogli prihvatiti već 1786. i obavljati do 1788. godine. Tada su napustili samostan jer su potkraj 1787. u samostan smješteni vojnici. Od 1791. do 1800. opet
sigurno vode gimnaziju, ali po novom nastavnom programu u ugarskom dijelu Habsburške Monarhije "Educatio nationalis" (1793.) koji usvaja stavove prosvjetiteljstva i traži poučavanje u njemačkom jeziku. Budući da je senjsko-modruški biskup Ivan Krstitelj Ježić (1789-1833) g. 1802. tražio od franjevaca da napuste svoj samostan da on u njemu može otvoriti sjemenište i visoku bogoslovnu školu, oni su 1807. otišli iz Senja. Njihov napor da zadrže svoj samostan možda nije spriječio rad na gimnaziji od 1800. do 1807., gdje su od 1806. trebali slijediti drugu nastavnu osnovu "Ratio educationis" koja
traži učenje latinskog i mađarskoga jezika. U Senju to nije provedeno, već se i nadalje učio njemački jezik.
Ključne riječi
Senj; gimnazija; franjevci; nastavni program; biskup Ježić; napuštanje senjskog samostana
Hrčak ID:
153587
URI
Datum izdavanja:
31.12.2014.
Posjeta: 1.035 *