Izvorni znanstveni članak
Hrvatskoglagoljska verzija Abrahamove oporuke (1): stanje Istraživanja i izdanje neobjavljenih rukopisa
Nikola Mladineo
; Visoka teološka škola Biskupijskog misijskog sjemeništa »Redemptoris Mater«, Pula
Sažetak
U središtu istraživanja ovog članka je apokrifna priča pod naslovom Abrahamova oporuka koja sadrži zagonetnu pripovijest o posljednjem danu Abrahamova života. Osim što je prisutna u grčkim, koptskim, arapskim, etiopskim i rumunjskim rukopisima, ista se pripovijest nalazi i u raznim slavenskim rukopisima među kojima je pet hrvatskoglagoljskih zbornika iz XV.-XVII. stoljeća od kojih nisu svi bili dosad u potpunosti objavljeni i kritički vrednovani. Nakon uvoda donosi se pregled povijesti istraživanja apokrifa Abrahamova oporuka, te su predstavljene osnovne informacije o djelu koje je vjerojatno originalno napisano na grčkom jeziku, a pretpostavlja se da je nastalo početkom II. st. poslije Krista i to u nekom od središta židovske dijaspore. Potom se prelazi na sustavni prikaz raznolikih tekstoloških tradicija Abrahamove oporuke. Apokrif se nalazi u velikom broju grčkih rukopisa među kojima se razlikuju dvije recenzije – dulja i kraća – koje obje potječu od istog originala. Kraća je recenzija također potvrđena i u prijevodima na koptski, arapski, etiopski, slavenski i rumunjski jezik. Osobita je pažnja posvećena detaljnom opisu slavenske verzije: prema istraživanju E. Turdeanua, slavenski se prijevodi mogu podijeliti u četiri obitelji rukopisa (S1, S2, S3 i S4), a između kraće grčke recenzije i slavenskih obitelji S1 i S2 postoji bliska tekstološka veza na koju su posebno ukazali E. Turdeanu, a potom i F. Schmidt u svom kritičkom grčkom izdanju Abrahamove oporuke. Obitelj S2 predstavlja hrvatskoglagoljsku verzija ovog apokrifa i sastoji se od pet tekstova koji su sačuvani u glagoljskim zbornicima iz XV.-XVII. stoljeća. Cjelokupni tekst apokrifa nalazi se u Oksfordskom i Sienskom zborniku, a djelomični tekst (koji sadrži samo Abrahamov put u nebo) nalazi se u Petrisovu zborniku, Tkonskom zborniku i u Berčićevoj zbirci br. 5. Nakon što je pojedinačno opisan svaki od hrvatskoglagoljskih rukopisa donosi se prvo potpuno transliterirano izdanje teksta Abrahamove oporuke iz Oksfordskoga zbornika koji je dosad bio samo djelomično objavljen u latiničkoj transkripciji Vj. Štefanića iz 1969., kao i prvo latiničko izdanje istog teksta iz Berčićeve zbirke br. 5. Namjera je nastaviti u sljedeća dva članka s podrobnijom kritičkom analizom ovih hrvatskoglagoljskih rukopisa radi određivanja najbolje očuvanog teksta te usporedbe s najboljim grčkim rukopisima kraće recenzije Abrahamove oporuke.
Ključne riječi
Stari zavjet; židovstvo Drugog Hrama; intertestamentarna književnost; apokrifi SZ; uzašašća i nebeska putovanja; Abrahamova oporuka; hrvatski glagoljski rukopisi
Hrčak ID:
153787
URI
Datum izdavanja:
30.12.2015.
Posjeta: 1.294 *