hrcak mascot   Srce   HID

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No.47-48-49 Rujan 1999.

Izvorni znanstveni članak

Istočnoslavenizacija hrvatskih glagoljskih liturgijskih tekstova u 17. i 18. stoljeću i oblikovanje znakovnih grafičkih sustava Levakovićevih izdanja misala i brevijara

Vanda Babič

Puni tekst: slovenski, pdf (29 MB) str. 255-284 preuzimanja: 193* citiraj
APA
Babič, V. (1999). Vzhodnoslovanizacija hrvaških glagolskih liturgičnih tekstov v 17. in 18. stoletju in oblikovanje značilnih grafičnih sistemov Lekavovićevih izdaj misala in brevirja. Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, (47-48-49), 255-284. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/15009

Sažetak
Istočnoslavenizacija hrvatskih glagoljskih liturgijskih tekstova u 17. i 18. stoljeću i oblikovanje znakovnih grafičkih sustava Levakovićevih izdanja misala i brevijara
Istočnoslavenizacija hrvatskih glagoljskih liturgijskih tekstova iz 17. i 18. stoljeća nije bila "živa" jezična pojava: nije značila prodor pojedinih elemenata tadašnjih istočnoslavenskih jezika u hrvatski jezik, nego se prije svega usredotočila na preoblikovanje jezika prema prihvaćenim pravopisnim i gramatičkim normama istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskog jezika. Osnovu jezičnih i grafičkih revizija činile su dvije značajne istočnoslavenske gramatike: Gramatika slovenska Lavrentija Zizanija iz 1596. godine i Grammatiki slavénskija právilnoe sýntagma Meletija Smotrickoga iz 1619, koje ozakonjuju pravopisne i jezične posebnosti južnoslavenske (bugarske i srpske) redakcije crkvenoslavenskog i grčkog jezika, koje su s drugim južnoslavenskim utjecajem prodrle u istočnoslavensku varijantu crkvenoslavenskog jezika. Izdanje Levakovićeva misala (Rim, 1631) unatoč nekim primjetnim približavanjima istočnoslavenskim fonetskim zakonitostima još je uvijek spomenik hrvatske redakcije crkvenoslavenskog jezika. Cjelokupan grafički sustav misala zasniva se na grafemima i pravopisnim pravilima protestantske tiskare u Urachu. Levaković je iz Konzulovih glagoljskih izdanja preuzeo sve najkarakterističnije grafeme i u njihovoj upotrebi ugledao se na njegova glagoljska djela. U misalu nema nikakvih tragova grafičkih elemenata istočnoslavenskih gramatika crkvenoslavenskih jezika. Sljedeće izdanje rimske Kongregacije za širenje vjere - Levakovićev brevijar (1648) jezično i grafički slijedi u Rimu vladajuća mjerila prestiža o primjerenosti istočnoslavenske redakcije crkvenoslavenskog jezika za tisak liturgijskih knjiga. U tom je izdanju Levković izlučio (gotovo sve) tipične grafeme Misala iz 1631. i sastavio nove, po uzoru na ćirilički grafički sustav istočnoslavenskih gramatika. Slijedio je ponajprije pravopisna pravila Zizanijeve gramatike i izradio spomenik koji se posve razlikuje od izdanja misala. Izlaskom Brevijara 1648. definitivno je bila prekinuta višestoljetna tradicija hrvatskoga glagolizma.

Hrčak ID: 15009

URI
http://hrcak.srce.hr/15009

[ruski] [slovenski]

Posjeta: 673 *