hrcak mascot   Srce   HID

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No.52-53 Rujan 2004.

Izvorni znanstveni članak

Mors magistra vitae - jedno čitanje Slova meštra Polikarpa

Marija-Ana Dürrigl

Puni tekst: hrvatski, pdf (14 MB) str. 41-54 preuzimanja: 308* citiraj
APA
Dürrigl, M. (2004). Mors magistra vitae - jedno čitanje Slova meštra Polikarpa. Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, (52-53), 41-54. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/15072

Sažetak
Iz kruga zapadnoeuropske književnosti prevedeno je djelo pod naslovom Slovo meštra Polikarpa, koje je zasvjedočeno u dvama hrvatskoglagoljskim zbornicima iz 15. stoljeća. Slovo meštra Polikarpa vrsno se može definirati kao prenje. U njemu personificirana Smrt razgovara s Polikarpom i podučava ga ispravnu kršćanskomu životu. Jedno od temeljnih gradbenih načela ovoga teksta je, kao i u svim prenjima, antiteza. Međutim, Slovo meštra Polikarpa izdvaja se iz skupine sačuvanih hrvatskoglagoljskih prenja, jer se u njemu kao fundamentalna značajka pojavljuje ironija. Ironija se kao trop ili figura može iščitati na puno mjesta u monolozima Smrti, no u ovom djelu ironija je i strukturno načelo. Jedan od najočitijih primjera tomu jest da Smrt (kao lik) ima dvije uloge koje su naizgled nespojive, onu Neprijatelja i Pomoćnika. No, njihovo međusobno isključivanje omogućeno je voljom Boga koji je personificiranoj Smrti dao zadaću da poduči Polikarpa, te da njegov čudesni doživljaj posluži primateljima ad admirandum. U promatranu sastavu, dakle, ironija je kompozicijsko načelo koje drži ključ za jedno drugačije čitanje Slova meštra Polikarpa. Termin "slovo" u naslovu otvara niz pitanja za književnu genologiju. Na primjeru Slova meštra Polikarpa pokazuje se kako tzv. naslovni termini nisu nužno i žanrovski termini. Radnja (glagol) koje uz "slovo" ide jest govoriti, ali bi tada - iz ukupnosti sadržaja i forme - ovo prenje bilo bolje ozaglaviti kao "Slovo Smrti". Naime, Smrt je ta koja govori i koja poziva na (vječni) život - mors est magistra vitae. Iz te temeljne poruke, i izvan književnih elemenata, te iz pozicije Smrti u aktantskoj mreži, razvidno je kako hrvatskoglagoljska srednjovjekovna djela ne izviru iz kršćanstva samo svojom tematikom, već su kršćanskom misaonošću prožeta i na strukturno-kompozicijskom planu.

Hrčak ID: 15072

URI
http://hrcak.srce.hr/15072

[engleski]

Posjeta: 718 *