hrcak mascot   Srce   HID

Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, No.54-55 Rujan 2006.

Izvorni znanstveni članak

Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima

Vesna Badurina-Stipčević

Puni tekst: hrvatski, pdf (29 MB) str. 5-126 preuzimanja: 242* citiraj
APA
Badurina-Stipčević, V. (2006). Knjige o Makabejcima u hrvatskoglagoljskoj književnosti: Prva knjiga o Makabejcima u hrvatskoglagoljskim brevijarima. Slovo : časopis Staroslavenskoga instituta u Zagrebu, (54-55), 5-126. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/15091

Sažetak
Starozavjetne Knjige o Makabejcima izostavljene su iz ćirilometodske Biblije (kako je zapisano i u Žitju Metodijevu), jer njihove tekstove prema židovskome kanonu nije imala ni većina grčkih biblijskih kodeksa. Hrvatskoglagoljski brevijari, bogoslužne knjige sačinjene prema latinskim liturgijskim obrascima Zapadne Crkve, sadrže i Makabejske knjige u svojim čitanjima. Upravo zbog toga su hrvatskoglagoljski tekstovi Prve i Druge knjige o Makabejcima vrijedan i nezaobilazan korpus ne samo za proučavanje i rekonstrukciju hrvatskoglagoljske, već i staroslavenske Biblije.
Ukupno dvadeset i jedan hrvatskoglagoljski brevijar iz razdoblja od sredine 14. do polovice 16. stoljeća sadrži u mjesecu listopadu lekcije iz Prve knjige o Makabejcima (1Mak). Duljina izvornoga biblijskog teksta 1Mak nije potvrđena niti u jednom kodeksu, a najduže lekcije, pet od šesnaest glava, sadrži pet brevijara: II. Vrbnički brevijar, Vatikanski peti, Brevijar Vida Omišljanina, Moskovski i II. Novljanski brevijar. Samo tri brevijara, Padovanski, Brevijar knjižnice metropolitane MR161 i Mavrov brevijar, imaju čitanja iz 7. glave. Uočljive su dvije matice hrvatskoglagoljskih prijevoda, prvu čine tekstovi u II. Vrbničkom brevijaru i Brevijaru Vida Omišljanina i kraći tekstovi u Padovanskom, Pašmanskom, Dragućkom, Brevijaru Metropolitane MR161, Mavrovu, brevijaru Vatikanskom desetom i Brevijaru Arhiva Svetog Petra u Rimu. Ti brevijari uglavnom pripadaju starijoj, sjevernoj, krčko-istarskoj skupini kodeksa, koja se ističe tradiranim starozavjetnim prijevodima i arhaičnim leksičkim osobinama. Drugu maticu čine lekcije u brevijarima mlađe, južne, zadarsko-krbavske skupine, čiji su biblijski tekstovi većinom prilagođeni ili prevedeni prema Vulgati. To su dulja čitanja u Vatikanskom petom i Moskovskom, te kraća u Oxfordskom, I. Novljanskom brevijaru, Dabarskom, II. Ljubljanskom i prvotisku brevijara. Tekstovi u II. Novljanskom, Vatikanskom devetnaestom, Bribirskom, Baromićevu i Brozićevu brevijaru pripadaju "međumatici", koja se dijelom podudara s prvom maticom, a dijelom izvodi iz druge. Tekst 1Mak nije, zbog veće lakune u kodeksu, sačuvan u najstarijem hrvatskoglagoljskom brevijaru, I. Vrbničkom, ali se može prepostaviti da je bio blizak tekstovima u srodnim brevijarima, Padovanskom, Brevijaru Meyropolitane MR161 i Mavrovu brevijaru.
Biblijska 1Mak ima bogatu tekstualnu tradiciju: izvorno je pisana hebrejskim jezikom potkraj 2. stoljeća prije Krista, ali je sačuvana tek u kasnijim prijevodima, grčkom, latinskom, sirijskom, armenskom i dr. Predlošci hrvatskoglagoljskih tekstova pripadali su latinskim, Vulgatnim kodeksima, koji su bili korigirani kodeksima "pariške Biblije" iz 13. stoljeća. po tekstološkim osobinama hrvatskoglagoljska prva knjiga o Makabejcima pripada onom sloju hrvatskoglagoljskog biblijskog prijevoda koji ne potječe iz ćirilometodske tradicije, već je nastao kasnije, prema latinskim liturgijskim uzorima.
Glagoljski tekst iz Brevijara Vida Omišljanina objavljuje se kritički u latiničkoj transliteraciji i s varijantama iz svih ostalh brevijara.

Hrčak ID: 15091

URI
http://hrcak.srce.hr/15091

[engleski]

Posjeta: 915 *