Izvorni znanstveni članak
Utjecaj dušične gnojidbe i zrelosti tratine na prinos i grupni floristički sastav travnjaka
Josip Leto
; Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
Mladen Knežević
Krešimir Bošnjak
Goran Perčulija
Marina Vranić
Hrvoje Kutnjak
Sažetak
Jedan od ključnih limitirajućih činitelja u proizvodnji krme na travnjacima jest nedovoljna opskrba biljaka pristupačnim dušikom i košnja travnjaka u kasnim stadijima razvoja tratine. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi optimalne količine dušičnih gnojiva u gnojidbi travnjaka, utvrditi mogućnost smanjenja količine mineralnih dušičnih gnojiva u gnojidbi travnjaka korištenjem višegodišnjih mahunarki, utvrditi promjene u prinosu i florističkom sastavu tratine kod različitih razina N gnojidbe i različitih stadija zrelosti tratine. Istraživanje je postavljeno 2002. i 2003. godine u Zaprešiću na sijanoj travno-djetelinskoj smjesi, a sastojalo se od četiri razine dušične gnojidbe (N35, N100, N150, N200, odnosno 35, 100, 150 i 200 kg/ha/god N) i dva stadija zrelosti tratine u trenutku košnje (početak metličanja i puno metličanje klupčaste oštrice kao dominantne travne vrste). Prosječni prinosi suhe tvari (ST) za 2002. i 2003. bili su 7,52 t ha-1 i 2,84 t ha-1. U 2002. godini količine N veće od 100 kg ha-1 god-1 nisu značajno povećale produkciju ST travnjaka, a udio bijele djeteline značajno je smanjen tek tretmanom N200 (4,33%). Kod N200 i N150 utvrđeni su najveći prinosi ST trava (7,25 i 7,12 t ha-1, respektivno). Razlike u relativnim udjelima trava, u prinosima ST gnojidbenih tretmana (prosječno 82,7%), nisu bile značajne. Košnjom travnjaka u punom metličanju trava postignut je 15% veći prinos suhe tvari u odnosu na košnju početkom metličanja (6,98 t ha-1). U punom metličanju prinos trava bio je 24%, a relativni udio 7,5% veći u odnosu na početak metličanja (5,58 t ha-1i 79,94%). Stadij zrelosti tratine prilikom košnje nije značajno djelovao na prinos i relativni udio mahunarki i zeljanica u 2002. godini. U 2003. godini najveći prinos ST utvrđen je primjenom N200 (3,14 t ha-1), a najmanji primjenom N35 (2,47 t ha-1). Povećanjem količine primijenjenog N povećavao se i udio trava, a smanjivao udio mahunarki u ukupnom prinosu ST. Najveći relativni udio trava utvrđen je primjenom N200 (91,40%) i bio je za 14,6% veći u odnosu na N35 (79,76%). Najveći relativni udio mahunarki utvrđen je primjenom N35 (11,75%) i N100 (11,36%), a najmanji primjenom N200 (4,14%).
Ključne riječi
dušik; stadij zrelosti; travnjak; prinos; floristički sastav
Hrčak ID:
1481
URI
Datum izdavanja:
12.7.2005.
Posjeta: 1.879 *