hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.28 No.1 Prosinac 2016.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/SEC.28.9

Kako smo postali Jugoslaveni: o etničkim/nacionalnim identitetima Hrvata u Čileu i Argentini za vrijeme Prvoga svjetskog rata

Marina Perić Kaselj ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (961 KB) str. 233-265 preuzimanja: 82* citiraj
APA
Perić Kaselj, M. (2016). Kako smo postali Jugoslaveni: o etničkim/nacionalnim identitetima Hrvata u Čileu i Argentini za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Studia ethnologica Croatica, 28(1). doi:10.17234/SEC.28.9

Rad u XML formatu

Sažetak
Prvi svjetski rat i događaji koji su uslijedili tijekom i nakon rata imali su snažan utjecaj na kolektivne identifikacije iseljenika. Nacionalno samoodređenje Hrvata unutar ili izvan Monarhije, na trijalističkoj osnovi s Austro-Ugarskom ili u zajednici s južnoslavenskim narodima, nametale su se kao dominantne nacionalne ideologije u domovini. Takva politička situacija preslikavala se i među iseljeničkim zajednicama u Čileu i Argentini. Događaj poput Prvoga svjetskog rata mijenja kolektivne identifikacije i strategije hrvatskih iseljenika u Čileu i Argentini, a putem iseljeničkog tiska i iseljeničkih društava propagira se nova nacionalna definicija i južnoslavenska koncepcija buduće države te se osniva iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana (JNO) u Južnoj Americi. Koristeći iseljenički tisak kao izvor u svrhu pronalaženja dominantnih diskursa u oblikovanju kolektivne svijesti iseljenika, u radu nastojimo odgovoriti na pitanja kako su događaji u domovini, prije svega Prvi svjetski rat, utjecali na kolektivne identifikacije iseljenika u Čileu i Argentini, te analiziramo faktore koji su doprinijeli snažnim odobravanjem i participacijom iseljenika u Čileu u iseljeničkom pokretu JNO-a (za razliku od iseljenika u Argentini) kao i njihovu ulogu u stvaranju buduće Kraljevine SHS / Jugoslavije.

Ključne riječi
hrvatski iseljenici; Čile; Argentina; Prvi svjetski rat; etnički/nacionalni identitet; iseljenički pokret; Jugoslavenska narodna obrana

Hrčak ID: 171880

URI
http://hrcak.srce.hr/171880

Reference

1 

AGIČIĆ Damir. 1996. “Civil Croatia on the Eve of the First World War (The Echo of the Assassination and Ultimatum).” Povijesni prilozi, vol. 14: 301–317. http://hrcak.srce.hr/107182

2 

ANTIĆ Ljubomir. 1987. Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. Zagreb: Školska knjiga.

3 

BANOVIĆ Branimir. 1987. “Emigracijska politika Austro-Ugarske i iseljavanje iz Hrvatske u razdoblju 1867-1914.” Migracijske teme, vol. 3-4: 313–325. http://hrcak.srce.hr/128668

4 

DIKLIĆ Marijan. 1998. Pravaštvo u Dalmaciji do kraja Prvoga svjetskoga rata. Zadar: Matica hrvatska – Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru.

5 

GANZA-ARAS Tereza. 1992. Politika novog kursa dalmatinskih pravaša oko Supila i Trumbića. Split: Matica hrvatska.

6 

GELLNER Ernest. 1998. Nacije i nacionalizam. Zagreb: Politička kultura.

7 

GOLDSTEIN Ivo. 2003. Hrvatska povijest. Zagreb: Novi liber.

8 

KARAULA Željko. 2011. “Sarajevski atentat – reakcije Hrvata i Srba u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji.” Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 43/1: 255–291. http://hrcak.srce.hr/76396

9 

LAJIĆ Ivan. 1992. Stanovništvo dalmatinskih otoka. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.

10 

LAKATOŠ Josip. 1914. Narodna statistika. Zagreb: Vlastita naklada.

11 

LEONTIĆ Ljubomir. 1961. O Jugoslovenskom odboru u Londonu. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije.

12 

MACHIEDO MLADINIĆ Norka. 2007. “Prilog proučavanju djelovanja Ivana Meštrovića u Jugoslavenskom odboru.” Časopis za suvremenu povijest, vol. 39/1: 133–156. http://hrcak.srce.hr/16181

13 

ORŠOLIĆ Tado. 2006. “O časničkoj izobrazbi, plaći i časničkom kadru austrougarske vojske s naglaskom na Dalmaciju.” Radovi Zavoda za povijesnih znanosti HAZU u Zadru, vol. 48: 557–568. http://hrcak.srce.hr/11895

14 

PAULOVA Milada. 1924. Jugoslavenski odbor. Zagreb: Poslovna nakladna zadruga.

15 

PAVLIČEVIĆ Dragutin. 2000. Povijest Hrvatske. Zagreb: Naklada Pavičić.

16 

PERIĆ Marina. 2005. “Hrvatski salitreri na sjeveru Čilea.” Hrvatska revija, vol. 1: 112–116.

17 

PERIĆ Marina. 2006. “Političke promjene u Hrvatskoj i hrvatski iseljenički tisak u Čileu.” Migracijske i etničke teme, vol. 21/1-2: 69–89. http://hrcak.srce.hr/5648

18 

PERIĆ KASELJ Marina. 2014. "Politički transnacionalizam hrvatskih iseljenika u Čileu: povezivanje hrvatskih i srpskih iseljenika i iseljenički pokret JNO". U Serb-Croat political relations in the 20th century – identity protection / Srpsko-hrvatski politički odnosi u 20. veku – zaštita identiteta. Sedmi međunarodni naučni skup, Golubić (Obrovački). zbornik radova, ur. Darko Gavrilović. Novi Sad – Golubić: Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje, 7‒17.

19 

POUTIGNAT Philippe, STREIFF-FENART Jocelyne. 1997. Teorije o etnicitetu. Zemun – Beograd: Biblioteka XX vek – Čigoja štampa.

20 

ROJNICA Ivo. 1974. Prikaz povijesti Argentine. Buenos Aires: Vlastita naklada.

21 

SMITH Anthony D.. 1998. Nacionalni identitet. Zemun – Beograd: Biblioteka XX vek – Čigoja štampa.

22 

Domovina , (1908.–1913.), Punta Arenas

23 

Iseljenik , (1925.), Zagreb

24 

Jadran , (1915.–1920.), Buenos Aires

25 

Jugoslavija, (1925.–1932.), Buenos Aires

26 

Jugoslovenska država, (1916.), Antofagasta

27 

Jugoslovenskooslobođenje , (1918.), Antofagasta

28 

Novi iseljenik, (1929.), Zagreb

29 

Novo doba , (1910.–1911.), Punta Arenas

30 

Pokret , (1914.–1916.), Antofagasta

31 

Sloboda, (1902.–1906.), Antofagasta

32 

Zajednica, (1910.–1916.), Rosario

[engleski]

Posjeta: 197 *