hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.28 No.1 Prosinac 2016.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/SEC.28.9

How We Became Yugoslavs: On Ethnic/National Identities of Croats in Chile and Argentina During WWI (Abstract)

Marina Perić Kaselj ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (961 KB) str. 233-265 preuzimanja: 82* citiraj
APA
Perić Kaselj, M. (2016). Kako smo postali Jugoslaveni: o etničkim/nacionalnim identitetima Hrvata u Čileu i Argentini za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Studia ethnologica Croatica, 28(1). doi:10.17234/SEC.28.9

Rad u XML formatu

Sažetak
WWI and the events that ensued during and after the war had a strong impact on the immigrants’ collective identity. National self-determination of Croats in or outside of the Monarchy, on the trilateral foundation with The Austro-Hungarian Monarchy or in the association with the South Slavic nations, imposed themselves as the dominant national ideology in the homeland. The same political situation was also evident among the immigrant communities in Chile and Argentina. Events such as WWI changed the collective identity and strategies of the Croatian emigrants in Chile and Argentina, whereby
a new national definition and South Slavic concept of a future state was promoted by the immigration press and emigrant associations. Consequently, the immigrant movement Yugoslav People’s Defence (JNO) in South America was established. Using the emigrant press as a source, in order to find the dominant discourse in shaping migrants’ collective consciousness, in this paper we are trying to answer the questions of how the events in the homeland, WWI in particular, had affected the collective identity of immigrants in Chile and Argentina. The article analyzes the factors that contributed to the strong support
and participation of immigrants in the Chile emigrant movement JNO (as opposed to immigrants in Argentina) as well as their role in creating the future state of Serbs, Croats and Slovenes/Yugoslavia (SHS/Jugoslavija).

Ključne riječi
Croatian emigrants; Chile; Argentina; WWI; ethnic/national identity; immigration movement; the Yugslav National Defence

Hrčak ID: 171880

URI
http://hrcak.srce.hr/171880

Reference

1 

AGIČIĆ Damir. 1996. “Civil Croatia on the Eve of the First World War (The Echo of the Assassination and Ultimatum).” Povijesni prilozi, vol. 14: 301–317. http://hrcak.srce.hr/107182

2 

ANTIĆ Ljubomir. 1987. Naše iseljeništvo u Južnoj Americi i stvaranje jugoslavenske države 1918. Zagreb: Školska knjiga.

3 

BANOVIĆ Branimir. 1987. “Emigracijska politika Austro-Ugarske i iseljavanje iz Hrvatske u razdoblju 1867-1914.” Migracijske teme, vol. 3-4: 313–325. http://hrcak.srce.hr/128668

4 

DIKLIĆ Marijan. 1998. Pravaštvo u Dalmaciji do kraja Prvoga svjetskoga rata. Zadar: Matica hrvatska – Zavod za povijesne znanosti HAZU u Zadru.

5 

GANZA-ARAS Tereza. 1992. Politika novog kursa dalmatinskih pravaša oko Supila i Trumbića. Split: Matica hrvatska.

6 

GELLNER Ernest. 1998. Nacije i nacionalizam. Zagreb: Politička kultura.

7 

GOLDSTEIN Ivo. 2003. Hrvatska povijest. Zagreb: Novi liber.

8 

KARAULA Željko. 2011. “Sarajevski atentat – reakcije Hrvata i Srba u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji.” Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, vol. 43/1: 255–291. http://hrcak.srce.hr/76396

9 

LAJIĆ Ivan. 1992. Stanovništvo dalmatinskih otoka. Zagreb: Institut za migracije i narodnosti.

10 

LAKATOŠ Josip. 1914. Narodna statistika. Zagreb: Vlastita naklada.

11 

LEONTIĆ Ljubomir. 1961. O Jugoslovenskom odboru u Londonu. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije.

12 

MACHIEDO MLADINIĆ Norka. 2007. “Prilog proučavanju djelovanja Ivana Meštrovića u Jugoslavenskom odboru.” Časopis za suvremenu povijest, vol. 39/1: 133–156. http://hrcak.srce.hr/16181

13 

ORŠOLIĆ Tado. 2006. “O časničkoj izobrazbi, plaći i časničkom kadru austrougarske vojske s naglaskom na Dalmaciju.” Radovi Zavoda za povijesnih znanosti HAZU u Zadru, vol. 48: 557–568. http://hrcak.srce.hr/11895

14 

PAULOVA Milada. 1924. Jugoslavenski odbor. Zagreb: Poslovna nakladna zadruga.

15 

PAVLIČEVIĆ Dragutin. 2000. Povijest Hrvatske. Zagreb: Naklada Pavičić.

16 

PERIĆ Marina. 2005. “Hrvatski salitreri na sjeveru Čilea.” Hrvatska revija, vol. 1: 112–116.

17 

PERIĆ Marina. 2006. “Političke promjene u Hrvatskoj i hrvatski iseljenički tisak u Čileu.” Migracijske i etničke teme, vol. 21/1-2: 69–89. http://hrcak.srce.hr/5648

18 

PERIĆ KASELJ Marina. 2014. "Politički transnacionalizam hrvatskih iseljenika u Čileu: povezivanje hrvatskih i srpskih iseljenika i iseljenički pokret JNO". U Serb-Croat political relations in the 20th century – identity protection / Srpsko-hrvatski politički odnosi u 20. veku – zaštita identiteta. Sedmi međunarodni naučni skup, Golubić (Obrovački). zbornik radova, ur. Darko Gavrilović. Novi Sad – Golubić: Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje, 7‒17.

19 

POUTIGNAT Philippe, STREIFF-FENART Jocelyne. 1997. Teorije o etnicitetu. Zemun – Beograd: Biblioteka XX vek – Čigoja štampa.

20 

ROJNICA Ivo. 1974. Prikaz povijesti Argentine. Buenos Aires: Vlastita naklada.

21 

SMITH Anthony D.. 1998. Nacionalni identitet. Zemun – Beograd: Biblioteka XX vek – Čigoja štampa.

22 

Domovina , (1908.–1913.), Punta Arenas

23 

Iseljenik , (1925.), Zagreb

24 

Jadran , (1915.–1920.), Buenos Aires

25 

Jugoslavija, (1925.–1932.), Buenos Aires

26 

Jugoslovenska država, (1916.), Antofagasta

27 

Jugoslovenskooslobođenje , (1918.), Antofagasta

28 

Novi iseljenik, (1929.), Zagreb

29 

Novo doba , (1910.–1911.), Punta Arenas

30 

Pokret , (1914.–1916.), Antofagasta

31 

Sloboda, (1902.–1906.), Antofagasta

32 

Zajednica, (1910.–1916.), Rosario

[hrvatski]

Posjeta: 197 *