hrcak mascot   Srce   HID

Acta clinica Croatica, Vol.42 No.1 Ožujak 2003.

Izvorni znanstveni članak

Disekcija kraniocervikalnih arterija

Marija Bošnjak-Pašić
Vesna Vargek-Solter
Melita Uremović
Branka Bošnjak
Renata Budić
Darko Solter
Vida Demarin

Puni tekst: engleski, pdf (134 KB) str. 11-12 preuzimanja: 294* citiraj
APA
Bošnjak-Pašić, M., Vargek-Solter, V., Uremović, M., Bošnjak, B., Budić, R., Solter, D., Demarin, V. (2003). Dissection of the Craniocervical Arteries. Acta clinica Croatica, 42(1), 11-12. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/14573

Sažetak
Disekcija unutarnje karotidne ili vertebralne arterije je rijetka, ali sve češće prepoznata. Disekcija kraniocervikalnih arterija rijetko je uzrokom cerebrovaskularnog inzulta u općoj populaciji, ali je češća u bolesnika mlađe dobi, ispod 40 godina. Rane kliničke manifestacije često su jedva zamjetljive, a u slučaju neprepoznate dijagnoze moguć je trajni neurološki deficit, pa i smrtni ishod. U studiju je bilo uključeno osmoro bolesnika (četiri žene i četiri muškarca) s disekcijom kraniocervikalnih arterija. Odmah nakon prijma uzeti su anamnestički podaci te je učinjen klinički neurološki pregled. Bolesnici su podvrgnuti dijagnostičkim metodama koje su uključivale ultrazvučne (CDFI i TCD) i radiološke ( CT i DSA) pretrage. Vodeći simptomi bolesti bili su žarišni neurološki znakovi i naglo nastala glavobolja i bolovi u stražnjem dijelu vrata. U 7 (87,5%) slučajeva CDFI karotidnih i vertebralnih arterija pokazao je pozitivan nalaz disekcije žile. Petoro (62,5%) bolesnika je imalo pozitivan, a jedan bolesnik negativan nalaz DSA, dok u dvoje bolesnika ova pretraga nije provedena zbog alergije na kontrastno sredstvo. Petoro (62,5%) bolesnika liječeno je antikoagulantnom terapijom, jedan antiagregansima, a dvoje operacijski. U šestoro (75,0%) bolesnika je nakon primijenjene terapije došlo do djelomičnog kliničkog oporavka i poboljšanja ultrazvučnog nalaza na diseciranim krvnim žilama. Jedan je bolesnik nakon operacijskog zahvata doživio recidiv moždanog udara uz pogoršanje neurološkog deficita, a u jednom je slučaju nakon tri mjeseca nastupio recidiv moždanog udara sa smrtnim ishodom. Od velike je važnosti rano prepoznati disekcije kraniocervikalnih arterija, kako bi se smanjio njihov pobol i smrtnost.

Ključne riječi
Bolesti karotidne arterije, komplikacije; Bolesti karotidne arterije, dijagnostika; Aneurizma - disekcijska, etiologija

URI
http://hrcak.srce.hr/14573

[Engleski]

Posjeta: 1.175 *