Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

GNOJIDBA POLJOPRIVREDNIH POVRŠINA PRIMJENOM GIS-a I NAČELA ELEKTROVODLJIVOSTI TLA

Željko Barač ; Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilište J.J.Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Mladen Jurišić ; Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilište J.J.Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Pavle Marić ; Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilište J.J.Strossmayera, Osijek, Hrvatska
Ivan Plaščak ; Poljoprivredni fakultet Osijek, Sveučilište J.J.Strossmayera, Osijek, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 5.045 Kb

str. 69-82

preuzimanja: 479

citiraj


Sažetak

Godine 2011. i 2014. na pokušalištu tvrtke Belje obavljena su znanstvena istraživanja o elektrovodljivosti tla i njenoj važnosti pri inventarizaciji. Kreirane su karte elektrovodljivosti i karte hraniva za mineralnu gnojidbu (KCl, MAP). Ovim istraživanjem potvrdila se hipoteza o važnosti primjene načela elektrovodljivosti pri utvrđivanju svojstava tla i izradi karata hraniva za mineralnu gnojidbu uporabom skenera EC. U pogledu primjene metoda prema načelu elektrovodljivosti tla, evidentno je da standardno (ili konvencionalna) korištena randomizirana metoda sadrži uzorke koji nisu dovoljno homogeni i precizni, dok je prediktivna metoda naprednija a uzorci su homogeniji i bolje reprezentiraju stanje proizvodne površine. Usporedbom randomizirane metode i „Z sheme“ pri izradi karata hraniva vidljivo je da je utrošak mineralnog gnojiva KCl kod „Z sheme“ značajno veći. Pri izradi karata hraniva MAP te njihovom usporedbom utvrđeno je značajno smanjenje utroška mineralnog gnojiva kod „Z sheme“. Uporabom „Z sheme“ prekrivena je cijela površina, a uzorci su homogeniji i precizniji. Za istu metodu je utvrđeno da je količina apliciranog mineralnog gnojiva KCl dvostruko veća dok je količina apliciranog mineralnog gnojiva MAP-a dvostruko manja. Tijekom provedenih istraživanja metodom „Z sheme“ izbrojane su 324 GPS točke, dok su pri uporabi randomizirane metode izbrojane 252 GPS točke s time da primjenom ove metode nije potrebno prekriti cijelu površinu. Ove činjenice ukazuje na to da je pri izradi karata hraniva metoda „Z sheme“ posebno pouzdana pri predikciji i određivanju količine gnojiva. Primjenom načela elektrovodljivosti, odnosno kreiranjem karata elektrovodljivosti postignuto je preciznije uzorkovanje, a kreiranjem karta hraniva i znatnije veća preciznost i učinkovitost gnojidbe.

Ključne riječi

biljna proizvodnja; elektrovodljivost; karta hraniva; skener EC

Hrčak ID:

175722

URI

https://hrcak.srce.hr/175722

Datum izdavanja:

15.2.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.196 *