hrcak mascot   Srce   HID

Acta medica Croatica, Vol.70 No.Suplement 2 Travanj 2017.

Izvorni znanstveni članak

UPALNA BOLEST CRIJEVA I BUBREG – POSTOJI LI POVEZANOST?

IVANA MIKOLAŠEVIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega i Klinika za gastroenterologiju, Rijeka, Hrvatska
SANDRA MILIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za gastroenterologiju, Rijeka, Hrvatska
BRANKICA MIJANDRUŠIĆ-SINČIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za gastroenterologiju, Rijeka, Hrvatska
VESNA LUKENDA ŽANKO ; Opća bolnica “Dr. Josip Benčević”, Odjel za internu medicinu, Slavonski Brod, Hrvatska
ITA JELIĆ PRANJIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega,Rijeka, Hrvatska
VOJKO MAVRINAC ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za gastroenterologiju, Rijeka, Hrvatska
IRENA KRZNARIĆ-ZRNIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za gastroenterologiju, Rijeka, Hrvatska
SANJIN RAČKI ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega,Rijeka, Hrvatska
DAVOR ŠTIMAC ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za gastroenterologiju, Rijeka, Hrvatska
LIDIJA ORLIĆ ; Klinički bolnički centar Rijeka, Klinika za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega,Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (246 KB) str. 25-25 preuzimanja: 42* citiraj
APA
MIKOLAŠEVIĆ, I., MILIĆ, S., MIJANDRUŠIĆ-SINČIĆ, B., LUKENDA ŽANKO, V., JELIĆ PRANJIĆ, I., MAVRINAC, V., KRZNARIĆ-ZRNIĆ, I., RAČKI, S., ŠTIMAC, D., ORLIĆ, L. (2016). UPALNA BOLEST CRIJEVA I BUBREG – POSTOJI LI POVEZANOST?. Acta medica Croatica, 70(Suplement 2), 25-25. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/180118

Sažetak
Cilj ove studije bio je ispitati imaju li bolesnici s upalnom bolesti crijeva u nekoj mjeri promjene na bubregu. Štoviše, ispitivali smo odnosi li se ta povezanost na aktivnu bolest crijeva. U ovoj presječnoj studiji okupili smo od rujna 2012. do rujna 2013. godine 50 bolesnika srednje dobi od 47,1±16,5 godina s dijagnozom upalne bolesti crijeva postavljenom na osnovi anamneze, endoskopskih, histoloških i radioloških nalaza. Aktivnost bolesti procjenjivali smo indeksom aktivnosti ulceroznog kolitisa (UC activity index, UCAI) i indeksom za Crohnovu bolest (Crohn’s disease index, CDAI). Bilo je 38% bolesnika s ulcertivnim kolitisom (UK) i 62% bolesnika s Crohnovom bolešću (CB). Učestalost abnormalne albuminurije bila je 21,1% u bolesnika s UK i 29% u onih s CB. Nađena je visoka negativna korelacija između trajanja bolesti crijeva i 24-h albuminurije u bolesnika s UK, kao i visoka
korelacija između odnosa albumin-kreatinin (ACR) i zbira UCAI u bolesnika s UK, ali te korelacije nisu bile statistički značajne, vjerojatno zbog malog broja bolesnika s UK. S druge strane, procijenjena stopa glomerularne filtracije (estimated glomerular filtration rate, eGFR) pokazala negativnu korelaciju s aktivnošću bolesti u bolesnika s CB (r=-0,569; p=0,05), dok nije bilo statistički značajne korelacije između UK i eGFR (r=0,343; p=NS). Zaključujemo da je abnormalna albuminurija dosta česta u bolesnika s upalnom bolesti crijeva. Čini se da bolesnici s tom bolešću imaju do neke mjere oštećenje glomerula, pretežito oni s CB. Da se istraži ta povezanost potrebne su zajedničke prospektivne studije gastroenterologa i nefrologa.

Ključne riječi
upalna bolest crijeva; ekstraintestinalne manifestacije; bubreg

Hrčak ID: 180118

URI
http://hrcak.srce.hr/180118

[engleski]

Posjeta: 103 *