Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.5613/rzs.47.1.1

Oblici roditeljskoga glazbenog kulturnog kapitala i glazbena socijalizacija djece rane i predškolske dobi

Željko Boneta orcid.org/0000-0001-9665-1294 ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska
Akvilina Čamber Tambolaš orcid.org/0000-0001-9752-0800 ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska
Željka Ivković orcid.org/0000-0002-9393-9433 ; Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Hrvatska

Sažetak

Od devedesetih godina 20. stoljeća učestala su sociološka istraživanja međugeneracijske transmisije kulturnog kapitala potaknuta Bourdieuovom teorijom kulturne reprodukcije. U njihovu je fokusu uglavnom bila analiza utjecaja roditeljskoga kulturnog kapitala na djecu školske dobi. Ovaj je rad problematizirao vezu roditeljskoga glazbenog kulturnog kapitala i glazbene socijalizacije dobne skupine koja je u dosadašnjim istraživanjima bila zanemarena – djece rane i predškolske dobi. Bourdieuova teza o trima oblicima kulturnog kapitala operacionalizirana je u području glazbe. Kao indikatori institucionaliziranoga glazbenog kulturnog kapitala roditelja korišteni su opće i glazbeno obrazovanje, utjelovljenoga glazbeni angažman roditelja i djece i roditeljske glazbene odgojne prakse, a objektiviranoga materijalni glazbeni resursi koje obitelj posjeduje i kojim se koriste u procesu glazbene socijalizacije. Istraživanje je provedeno 2013. godine metodom ankete na uzorku roditelja čija djeca pohađaju vrtić na području grada Rijeke (N = 342). Kod većine obitelji učestalo je prakticiranje glazbenih aktivnosti s djecom, posjedovanje glazbenih resursa koji te aktivnosti omogućuju, ali i vrlo ograničeno uključivanje djece u izvanvrtićke glazbene aktivnosti. Pronađene su razmjerno slabe veze roditeljskoga općeg i glazbenog obrazovanja s oblicima glazbenih odgojnih praksi i posjedovanja glazbenih materijalnih resursa. Na transmisiju glazbenog kapitala snažnije, ali još uvijek relativno slabo, utječu glazbeno obrazovanje roditelja i prošli ili sadašnji roditeljski glazbeni angažman od njihova općeg obrazovanja. Zaključno, glazbena socijalizacija djece te dobi nema, u burdijeovskom smislu, distinktivnu funkciju transmisije kulturnog kapitala, nego se zbiva u sklopu rodnog obrasca roditeljske brige za dijete rane i predškolske dobi, prema kojem je majka u svim dimenzijama (glazbene) socijalizacije angažiranija od oca.

Ključne riječi

roditeljski glazbeni kulturni kapital; glazbena socijalizacija djece; utjelovljeni glazbeni kulturni kapital; objektivirani glazbeni kulturni kapital; institucionalizirani glazbeni kulturni kapital

Hrčak ID:

182848

URI

https://hrcak.srce.hr/182848

Datum izdavanja:

30.4.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.406 *