hrcak mascot   Srce   HID

Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik, Vol.48 No.1 Srpanj 2017.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/m16wjcpjv9

Ivan pl. Zajc u kolopletu hrvatske glazbene historiografije: ususret monografiji

Sanja Majer-Bobetko ; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (327 KB) str. 5-29 preuzimanja: 48* citiraj
APA
Majer-Bobetko, S. (2017). Ivan pl. Zajc u kolopletu hrvatske glazbene historiografije: ususret monografiji. Arti musices : hrvatski muzikološki zbornik, 48(1). doi:10.21857/m16wjcpjv9

Sažetak
O Ivanu Zajcu (1832-1914), najplodnijem hrvatskom skladatelju, ni 100 godina nakon njegove smrti nema monografije. Uzrok tomu je vjerojatno njegov golemi opus, kojemu valja dodati i sve ostale Zajčeve djelatnosti: dirigentsku, organizacijsku, ravnateljsku, pedagošku. Međutim, premda nema monografije, postoje brojni glazbenohistoriografski tekstovi koji upravo svojom brojnošću korespondiraju sa Zajčevim skladateljskim opusom. Budući da su ponajbolji izvori za iščitavanje mišljenja o skladateljevim djelatnostima i opusu u cjelini glazbenohistoriografske sinteze koje, rekli bismo, predstavljaju autorski »pogled odozgo«, u ovom im se radu posvećuje posebna pozornost. Nakon Povijesti glazbe Vjenceslava Novaka (s kraja 19. st., rukopis, objavljeno 1994) i Kratke povjesti glazbe Stjepana Hadrovića (1911), koje su napisane još za Zajčeva života, opće povijesti glazbe napisali su Josip Andreis, Hubert Pettan, Nenad Turkalj i Stanislav Tuksar, dok su povijesti hrvatske glazbe napisali Božidar Širola, Branimir Ivakić, Hubert Pettan, Josip Andreis, Lovro Županović, Ennio Stipčević, Stanislav Tuksar, te kao kuriozum, istaknuti bugarski muzikolog Ivan Kamburov. Ipak, iz razmatranja nisu izostavljene ni pojedine specijalističke studije, kojima se postupno gradi put do toliko željene i još uvijek neostvarene monografije.
U hrvatskoj glazbenoj historiografiji Zajc je bezrezervno prepoznat kao ključna osoba glazbenog života grada Zagreba i kao najistaknutiji hrvatski skladatelj druge polovine 19. stoljeća, poglavito nakon 1870. kada je iz Beča došao u Zagreb. Međutim, o njegovu skladateljsku opusu, koji zbog svoje opsežnosti zapravo nije u potpunosti sagledan, postoje različiti ali relativno malobrojni analitički pristupi i interpretacije pa njegova analiza, a potom i revalorizacija ostaje najvećim izazovom budućim istraživačima i autoru/autorima (pre)dugo iščekivane monografije.

Ključne riječi
Ivan Zajc; hrvatska glazbena historiografija

Hrčak ID: 185331

URI
http://hrcak.srce.hr/185331

[engleski]

Posjeta: 88 *