Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.141.11-12.1

Prostorna analiza zemljišnog pokrova i reljefa Parka prirode Medvednica – doprinos optimizaciji pritiska posjetitelja

Snježana Malić-Limari orcid.org/0000-0003-2630-3264 ; Nature Park Medvednica, Zagreb, Croatia
Sanja Tišma ; Institute for Development and International Relations, Zagreb, Croatia
Anamarija Pisarović orcid.org/0000-0001-9126-720X ; Institute for Development and International Relations, Zagreb, Croatia
Sven D. Jelaska orcid.org/0000-0003-3834-002X ; Faculty of Science, Department of Biology, Zagreb, Croatia

Sažetak

Park prirode „Medvednica“ prema IUCN kriterijima pripada kategoriji zaštite V, koja podrazumijeva opstojnost interakcija ljudi i prirode, uključujući rekreaciju i turističke aktivnosti, kao i znanstvena istraživanja i očuvanje biološke raznolikosti, uz održivo korištenje prirodnih resursa. Šume predstavljaju jednu od temeljnih vrijednosti Parka te uvjetuju način upravljanja.
Utvrđeno je da zavisno od prostorne razlučivosti (mjerila 1:25000, 1:50000, 1:100000), vrijednosti indeksa raznolikosti staništa variraju. Karta staništa mjerila M 1:25000 pokazala se kao najprikladnija za analize upravljanja Parkom, dok bi za pojedina područja Parka bilo poželjno imati i podatke još veće prostorne razlučivosti. Prilikom prepoznavanja područja od interesa za posjetitelje, neophodno je uključiti i podatke o vrijednosti biološke raznolikosti s ciljem postizanja održivosti i ravnoteže između zaštite prirodnih i kulturnih dobara s jedne, te turističkog iskorištavanja s druge strane. Uz kartu staništa, korišteni su i podaci o broju biljnih vrsta po osnovnoj prostornoj jedinici (kvadrant MTB 1/64 mreže), te indeks raznolikosti prethodno određenih reljefnih morfoloških cjelina na temelju digitalnog elevacijskog modela.
Nizom operacija prostornog preklapanja korištenjem GIS-a identificirali smo područja sličnih reljefnih i vegetacijskih značajki, poput onih na najposjećenijim dijelovima Parka, sa ciljem planiranja potencijalnog razvoja ponude i u tim dijelovima Parka, što bi moglo dovesti do rasterećenja trenutno najposjećenijih područja. Uporaba GIS-a pokazala se opravdanom i učinkovitom u ove svrhe, te je pokazala funkcionalnost u prikupljanju, kao i generiranju multidisciplinarnih podataka, kao i izradi prostornih modela, doprinoseći brzom donošenju odluka, uz uštedu vremena i sredstava.

Ključne riječi

reljefne morfološke cjeline; GIS; karta staništa; vegetacijska karta; indeks raznolikosti

Hrčak ID:

190217

URI

https://hrcak.srce.hr/190217

Datum izdavanja:

31.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.672 *