Izvorni znanstveni članak
Diplomatska borba za Korušku na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine
Livia Kardum
; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Novonastala Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca morala se nakon Prvoga svjetskog rata na Pariškoj mirovnoj konferenciji izboriti za svoje međunarodno priznanje, kao i za određenje gotovo svih svojih granica. S obzirom na to da nije spadala u tabor velikih sila pobjednica, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca nije imala svoga predstavnika u Teritorijalnoj komisiji koja je predlagala teritorijalna rješenja Vijeću četvorice. Tu činjenicu vješto je koristila Italija, predlažući uvijek najnepovoljniju varijantu svih jugoslavenskih granica. Kod razgraničenja s Austrijom Italija je predlagala da cijela Celovečka kotlina pripadne Austriji, ali kako stručnjaci za teritorijalna pitanja Francuske, Velike Britanije i SAD-a nisu bili istog mišljenja, nakon teških i do zadnjeg časa neizvjesnih pregovora, odlučeno je da se Celovečka kotlina podijeli u dva plebiscitarna područja. Plebiscit u Koruškoj nije odgovarao Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca i njezina delegacija je bezuspješno pokušala modificirati takvu odluku. Vlada u Beogradu vojnom je intervencijom u Koruškoj pokušala staviti Konferenciju mira pred gotov čin, ali je time samo nanesena velika šteta, jer je okupacijski režim pridonio negativnom raspoloženju stanovništva plebiscitarnog područja prema jugoslavenskoj državi. To se odrazilo na rezultat plebiscita, kad se većinsko slovensko stanovništvo u zoni “A”, na veliko razočaranje jugoslavenske strane, odlučilo za Austriju.
Ključne riječi
Hrčak ID:
24997
URI
Datum izdavanja:
10.3.2001.
Posjeta: 1.930 *