Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Hrvatsko-ugarska nagodba u zrcalu tiska

Ladislav Heka ; Institut za komparativno pravo, Pravni fakultet u Szegedu, Mađarska


Puni tekst: hrvatski pdf 832 Kb

str. 931-971

preuzimanja: 7.334

citiraj


Sažetak

Studija na temelju arhivske građe prikazuje nastanak Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine - Zak. članak I. Hrvatskog sabora i Zak. članak XXX. Ugarskog sabora, jednoga od najkontroverznijih zakonskih članaka u 816-godišnjoj povijesti hrvatsko-ugarske državne zajednice. Premda su Hrvati i Mađari kroz više od osam stoljeća živjeli u jednoj od najtrajnijih državno-pravnih tvorevina u povijesti, ipak je odnose između dva „bratska naroda“ znatno narušila 1848. godina i jedini oružani sukob među njima. On je bio rezultat jačanja nacionalnog osjećaja Mađara i želje za stvaranjem jedinstvene države, koja bi uključivala i Hrvatsku, dok je istovremeno s druge strane Drave jačala želja za povezivanjem južnih Slavena i stvaranjem vlastite države. Sukob interesa između dvaju naroda naišao je na odjek u stručnoj literaturi, među znanstvenicima, ali i na stranicama tadašnjih novina. Nažalost, čak se ni pravnici, ni povjesničari nisu uspjeli izdignuti iznad dnevnopolitičkih prijepora, pa je stanovita politička obojenost razvidna u stručnim raspravama vođenim s obje strane Drave. Za narušene odnose bila je kriva „druga strana”, koju se nije čak ni pokušalo razumjeti, a često se to nije ni moglo. Naime, ukidanjem službenog „mrtvog” latinskog jezika Hrvati i Mađari se više nisu razumjeli jer niti jedan od ova dva naroda nije smatrao potrebnim naučiti jezik svojega susjeda. Događaji iz 1848.-1849. godine su, međutim, potvrdili da se Hrvati i Mađari „moraju” pomiriti i pokušati nagoditi jer su upućeni jedni na druge.
U interesu povijesne istine ova studija kani rasvijetliti okolnosti koje su dovele do sklapanja Nagodbe, kojom su položeni pravni temelji hrvatsko-ugarske državne zajednice. Ona je predstavljala kompromisno rješenje i naišla je na brojne kritike (ne samo u Hrvatskoj, nego i u Ugarskoj), ali i na odobravanje. Hrvatsko-ugarskom nagodbom Mađari su Hrvatsku priznali za „pridruženu stranu”, umjesto termina „pokrajinska skupština” Hrvatski sabor je službeno nazvan „Hrvatskim parlamentom”, pored toga Hrvatskoj je priznat status političkog naroda, zaseban teritorij s granicama te potpuna autonomija u unutarnjim pitanjima. Činjenica je da su određeni krugovi u Hrvatskoj tražili financijsku samostalnost, pa čak i državnu samostalnost, što politički nije bilo realno, ali je postalo okvir za politička nadmetanja između vladajućih tzv. „mađarona” i oporbenih „narodnjaka”.
Tadašnje hrvatske, mađarske, austrijske i češke novine vjerno oslikavaju političku situaciju i tijek donošenja Nagodbe, napose stoga što su uvodnike pisali uglavnom eminentni znanstvenici i sudionici u kreiranju toga dokumenta.

Ključne riječi

Hrvatsko-ugarska nagodba; Zak. članak I. Hrvatskog sabora; Zak. članak XXX. Ugarskog sabora; Hrvatsko-ugarska državna zajednica; „Hrvatsko pitanje”; Zak. članak Hrvatskog sabora br. XLII. iz 1861.; Trojedna Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija

Hrčak ID:

25218

URI

https://hrcak.srce.hr/25218

Datum izdavanja:

20.12.2007.

Posjeta: 11.120 *