Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Pseudopolarografija metala u tragovima. III dio. Određivanje konstanta stabilnosti labilnih metalnih kompleksa

Dario Omanović


Puni tekst: engleski pdf 576 Kb

str. 67-76

preuzimanja: 1.175

citiraj


Sažetak

Istražene su mogućnosti pseudopolarografske metode u određivanju konstanta stabilnosti labilnih metalnih kompleksa u niskim koncentracijama. Prikazano je kako se metodologija temeljena na DeFord-Humeovu načelu može uspješno primijeniti na podatke dobivene iz pseudopolarograma. Za reverzibilne elektrokemijske sustave, kao što su talij(I)–klorid i kadmij(II)–klorid, za izračun konstanta stabilnosti može se koristiti poluvalni potencijal pseudopolarograma ili odgovarajući "kritični" potencijal. Kao "kritični" potencijal može poslužiti "formalni" potencijal koji se dobiva usporedbom simuliranih i eksperimentalnih (pseudo)polarograma ili potencijal koji se odabire iz područja gdje sve krivulje imaju reverzibilni nagib. Kod sustava s promjenljivom reverzibilnosti elektrokemijske reakcije (cink(II)–oksalat i bizmut(III)–klorid) na pomak poluvalnog potencijala utječe kompleksiranje, ali i promjena reverzibilnosti elektrokemijske reakcije. Poradi toga se za računanje konstanta stabilnosti koristi isključivo "kritični" potencijal. Sve konstante stabilnosti izračunate u ovom radu vrlo se dobro slažu s već publiciranim vrijednostima. Prednost pseudopolarografskoga pristupa je u izbjegavanju različitih smetnja (poput precipitacije, adsorpcije, suviška liganda, itd.) koje mogu utjecati na određivanje konstanta stabilnosti kod visokih koncentracija metala.

Ključne riječi

Hrčak ID:

2606

URI

https://hrcak.srce.hr/2606

Datum izdavanja:

22.4.2006.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.040 *