hrcak mascot   Srce   HID

Studia ethnologica Croatica, Vol.20 No.1 Prosinac 2008.

Pregledni rad

Bijeg od etnosa, tradicije u tranziciji i bitka za antropologiju. Restrukturiranje kurikuluma u beogradskoj Akademiji (Sažetak)

Bojan Žikić ; Department of Ethnology and Anthropology, Faculty of Philosophy, University of Belgrade, Srbija

Puni tekst: engleski, pdf (348 KB) str. 127-147 preuzimanja: 492* citiraj
APA
Žikić, B. (2008). Escape from Ethnos, Tradition in Transition, and the Battle for Anthropology. Restructuring the Curriculum in Belgrade Academia. Studia ethnologica Croatica, 20(1), 127-147. Preuzeto s http://hrcak.srce.hr/29450

Sažetak
Odsjek za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu proslavio je stogodišnjicu postojanja 2006. godine. Iako se nastava iz etnografije i etnologije držala u različitim oblicima od osamdesetih godina devetnaestog stoljeća, datum osnivanja Odsjeka vezuje se uz službenu uspostavu Etnološkog seminara na beogradskom Filozofskom fakultetu. U tih sto godina nastava je odražavala uvijek aktualno stanje po pitanju predmeta istraživanja, teorije i metodologije, a oni su pak bili uvjetovani društvenom i kulturnom percepcijom onoga što bi etnologija, a potom antropologija, trebala biti. U tom razdoblju prijeđen je put od u potpunosti romantičarske koncepcije znanosti o narodu do samorefleksivne društvene znanosti. U skladu s tim, mijenjao se i nastavni kurikulum: od pridavanja bitnog značaja kategoriziranju „manifestacija narodnog duha“ do naglašavanja principa aktivnosti, društvene svjesnosti i angažiranosti te raznovrsne integrativnosti kao osnovnih postulata onoga što se proučava, zapravo, suvremene kulture kao kontekstualnog načina ljudskog poimanja i organiziranja života i okružujuće realnosti. Ta svojevrsna „antropologizacija“ srpske etnologije bila je spor proces, naravno, ometan i osuđivan te rijetko otvoreno podržavan u beogradskim akademskim krugovima. Dok su osude bile nešto s čim se moglo živjeti, iako su dolazile od tradicionalistički pa i nacionalistički nastrojenih etnologa i etnologinja, ometanja su imala isti izvor – uvijek su dolazila iz određenih socioloških krugova čiji su pripadnici imali utjecajne glasove u društvenom javnom govoru, ili barem sveučilišnom, a koji su imali vlastitu ideju o tome što bi antropologija trebala biti, ne dopuštajući nijedan drugi mogući pogled na datu problematiku, u skladu s inicijalno marksističkim korijenima svojega uvjerenja. Ta ideja, dakako, nije imala veze s onim kako se antropologija oblikovala na Zapadu, a što je bio put koji je kurikulum beogradskog Odsjeka pokušavao slijediti, u većoj ili manjoj mjeri, u ovisnosti o društvenim i akademskim prilikama najmanje tri do četiri desetljeća unazad. Potreba usklađivanja sveučilišnih planova i programa s Bolonjskim procesom početkom ovoga stoljeća bila je ona prilika koju je Odsjek dugo čekao kako bi u ozračju transparentnosti i javne provjere, doduše pomalo iznuđene, predstavio kurikulum utemeljen na gore navedenim principima kao i na teorijskim i terenskim istraživanjima i interesima vlastitih članova, što mu, kako smatramo, daje osobit kredibilitet.

Ključne riječi
etnologija i antropologija; Odsjek za etnologiju i antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Beogradu; razvoj kurikuluma; terensko istraživanje; teorija i metodologija etnologije i antropologije; Srbija

Hrčak ID: 29450

URI
http://hrcak.srce.hr/29450

[engleski]

Posjeta: 792 *