Izvorni znanstveni članak

Javni um i produžetak trajanja života

Elvio Baccarini orcid.org/0000-0002-6771-9859 ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Hrvatska

Sažetak

Tekst se bavi problemom može li produžetak trajanja ljudskog života biti uključen u ustavna temeljna pitanja dobro uređenog društva, bilo kao pravo koje treba biti zaštićeno, ili kao zabrana. Kada govorimo o mogućoj zabrani, pitanje je postoje li razlozi na koje je moguće pozvati se u temeljnim zakonodavnim ustanovama društva, kao osnovu za zabranu istraživanja, ili tehnološke prakse, u cilju značajnog produžetka trajanja ljudskog života. Može se činiti očitim da, ako ne postoji pozitivan odgovor na to pitanje, zabrana ovih aktivnosti slijedi neposredno. Međutim, to nije ispravno. Čak i ako nije moguće uspostaviti zabranu na razini ustavnih temeljnih pitanja, može biti još uvijek moguće odrediti zakone na nižim razinama zakonodavstva. Kao posljedica, pojavljuje se novi problem – možemo li odrediti, među temeljnim ustavnim pitanjima, pravo na razvijanje istraživanja (na primjer, privatnim fondovima) i na korištenje tehnoloških resursa, u cilju značajnog produžetka trajanja ljudskog života.
Analiziraju se dvije vrste argumenta. Jedan od njih kaže da je produžetak trajanja ljudskog života štetan, budući da ugrožava ljudsku prirodu, a drugi kaže da produžetak trajanja ljudskog života nije koristan, s obzirom da vodi do besmislenosti i dosade.

Ključne riječi

unapređenje ljudskih sposobnosti; produžetak trajanja života; ljudska priroda; javni um

Hrčak ID:

30804

URI

https://hrcak.srce.hr/30804

Datum izdavanja:

23.7.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski francuski njemački

Posjeta: 1.709 *