Bogoslovska smotra, Vol. 70 No. 2, 2000.
Izvorni znanstveni članak
Vjerovanje i religioznost
Siniša Zrinšćak
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Gordan Črpić
; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Stjepan Kušar
Sažetak
U ovom se radu religioznost istražuje unutar samo dviju dimenzija: vjerovanja (pravovjernosti) i religioznosti u užem smislu riječi (emocionalnog odnosa spram religije). Vjerovanje se mjeri iskazima o vjerovanju u Boga i ostale temeljne vjerske istine, dok se religioznost istražuje na osnovi niza pitanja kao što su: postoji li osobni Bog, koliko je Bog važan u životu, da li vjera tješi i ohrabruje, koliko ispitanici mole izvan vjerskih obreda i sl. Rezultati pokazuju visoku razinu vjerovanja u Boga (89,1% ispitanika), ali nižu u ostale vjerske istine. Vjerovanje u sve navedene vjerske istine, izuzev vjerovanja u telepatiju, formira zajednički indikator vjerovanja koji je i grafički prikazan metodom modeliranja strukturalnim jednadžbama. Zamjetno je i vjerovanje u neke alternativne koncepte, primjerice u telepatiju (36,9%) i reinkarnaciju (19,3%). Religioznost je u Hrvatskoj također na vrlo visokoj razini, premda se ispitanici dijele na one koji smatraju da postoji osobni Bog (36,8%), odnosno neka vrsta duha ili životne sile (48,9%). Oko tri četvrtine ispitanika prihvaća i sve ostale indikatore emocionalnog odnosa spram religije. Iskazi o vjerovanju i religioznosti analizirani su spram niza sociodemografskih varijabli te su uspoređeni s podacima iz sličnih istraživanja u drugim europskim državama u posljednjih deset godina. Ta je usporedba omogućila i razumijevanje specifičnosti hrvatskoga iskustva u kome religija i Crkva igraju važnu društvenu ulogu. Stoga je posebno analiziran problem razumijevanja pitanja, gdje se pozornost usmjerava na to na koji način ispitanici shvaćaju koje pitanje te koji sve motivi uvjetuju određen odgovor. Time se ne potencira samo društveni kontekst, već i inherentna sposobnost religije u artikuliranju potreba pojedinca i zajednice. Pokazuje se, na kraju, kako razlikovanje dimenzija vjerovanja i religioznosti može pomoći razumijevanju posljedičnih funkcija religije te kako se na osnovi toga mogu formulirati neke dileme budućih religijskih promjena u Hrvatskoj.
Ključne riječi
vjerovanje; religioznost; Hrvatska; razumijevanje pitanja; mjerenje religioznosti; komparativna istraživanja
Hrčak ID:
31161
URI
Datum izdavanja:
15.11.2000.
Posjeta: 5.865 *