Hrčak
Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske
Društvena istraživanja, Vol.6 No.2-3 (28-29) Ožujak 1997.
Pregledni rad
KATEGORIJE I BROJČANO STANJE KOLONISTA U SLAVONIJI I BARANJI IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA
Josip Vrbošić
; Pravni fakultet, Osijek
Puni tekst: pdf (7 MB),
Engleski,
Str. 311 - 325
,
Sažetak
Kolonizacija na području županijskih agrarnih ureda u Hrvatskoj
bila je na veleposjedima u kotarima: Batina, Darda, Daruvar,
Donji Miholjac, Đakovo, Našice, Nova Gradiška, Orahovica,
Osijek, Pakrac, Slatina, Požega, Slavonski Brod, Valpovo, Virovitica
i Vukovar, jer je u tim kotarima prema županijskim izvještajima
bilo raspoložive zemlje na veleposjedima. Najviše dobrovoljaca
i kolonista u međuratnom razdoblju naselilo se u kotaru
Virovitica, Slatina i Vukovar. U tim je upravnim jedinicama u velikom
postotku uvećan pravoslavni živalj, na račun katoličkog i ostalih
konfesija. Brojčano iskazano, dobrovoljaca, kolonista s općim
uvjetima, autokolonista, optanata i izbjeglica u prostore sjeveroistočne
Hrvatske doseljeno je oko 8 000 s obiteljima. Prema procjeni
to je za ovo područje bilo novih oko 30 000 stanovnika. Oni
su u' većini slučajeva naseljeni u stotinjak agrarnih naseobina -
kolonija (74 Slavonija, 19 Srijem i 7 Baranja). Ta činjenica neizbježno
je promijenila agrarnu, ali sigurno i etničku sliku Slavonije,
Baranje i Srijema, dakle istočne Hrvatske između dva svjetska rata,
što je i bio temeljni cilj srbijanskih vlastodržaca u monarhističkoj
Jugoslaviji.
Moj profil