Izlaganje sa skupa

PRIJE I NAKON KYOTA

Zlatko Posavec ; INA d.d. Rafinerija nafte Sisak

Sažetak

Već se godinama predlažu potrebne mjere u naftnoj industriji Hrvatske i zakonodavstvu o kvaliteti goriva, da bi se EU direktive mogle sprovesti, s jednim nepobitnim zaključkom, da je potrebno hitno modernizirati rafinerije u Republici Hrvatskoj s točno utvrđenim rokom završetka do 2010. godine. Donošenje i provođenje EU direktiva u svezi kvalitete goriva mnogih zemalja, pa tako i Republike Hrvatske, nije hir već logičan nastavak davno započetih aktivnosti zaštite i očuvanja okoliša. Borba za čisto tlo, vodu i zrak traje od postanka civilizacije, na različite načine, nesvjesno i svjesno (prozračivanje prostorija, ugradnja prozora i vrata, dimovodi, grijanje, izolacija, kanalizacija, vodovod), stihijski i organizirano. Od novijih organiziranih aktivnosti navedimo neke važne, kao što su Konvencija o zaštiti ozonskog omotača (Beč, 1985.), Montrealski protokol o tvarima koje oštećuju ozonski omotač (Montreal, 1997.), Okvirna konvencija UN o promjeni klime (Rio de Janeiro, 1992.), Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju UN o promjeni klime (Kyoto,1997.).
Montrealskim protokolom donesena je važna odluka o prihvaćanju novih tehnologija u proizvodnji rashladnih uređaja, klima uređaja i kozmetici, uz razvrstavanje zemalja s desetgodišnjom odgodom primjene, među kojima je i Republika Hrvatska. Kyoto protokolom zemlje potpisnice koje su ratificirale sporazum u parlamentima svojih država (166), obvezale su se smanjiti emisiju stakleničkih plinova za najmanje 5 % u odnosu na referentnu 1990. godinu (s odgodom 2008.-2012.). Predložene su i mjere za postizanje cilja, a to su: dobivanje energije iz obnovljivih izvora, korištenje goriva s manje ugljika, kogeneracija, gradnja čistih i efikasnih fosilnih elektrana, nuklearna energija, spremanje CO2 u podzemna skladišta.
Na UN konferenciji o promjeni klime (Nairobi, 2006.) Republici Hrvatskoj je odobrena dodatna emisija CO2 od 3,5 milijuna tona na godinu, ukupno 34,6 mil. tona, što je omogućilo ratifikaciju Kyoto protokola 27.04.2007. u Saboru RH. Naime, ova odluka je izborena pregovorima, a osniva se na činjenici da je RH za svoje potrebe imala instalirane energetske kapacitete u dijelovima bivše države, koji sada nisu u sastavu Hrvatske. Time je zadovoljena obveza smanjenja stakleničkih plinova za 5 % iz Kyota bez poduzimanja drugih aktivnosti, koje bi inače RH koštale oko 60 mil. $ godišnje.

Ključne riječi

klimatske promjene; zaštita okoliša, upravno-pravni sustav; međunarodna konvencija; Kyoto protokol; gledište zahtjeva, uvjeta i provedbe; tekuće naftno gorivo; Hrvatska

Hrčak ID:

32676

URI

https://hrcak.srce.hr/32676

Datum izdavanja:

31.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.031 *