Izvorni znanstveni članak

»Misal rimski« i »Sveta pisma«

Zvonko Pandžić ; Wirtschaftsgymnasium Tauberbischofsheim, Tauberbischofsheim, Deutschland

Sažetak

O sudbini dva velika jezična projekta Bartula Kašića (1575—1650) R. P. Stephano Krasić, Ordinis Praedicatorum illustrissimo alumno, occasione septuagesimi vitae anni ad terminum perducti, secundis votis prosequens cum bona gratia offert. U ovoj raspravi pokušava se pronaći odgovor na dva pitanja koja su već dugo vremena bila u središtu zanimanja filologâ koji su istraživali djelo Bartula Kašića (1575—1650), pisca prve hrvatske gramatike: a) je li on, kao što sam tvrdi, na hrvatski jezik štokavske stilizacije preveo cijeli latinski Missale Romanum; b) tko je konačno odgovoran da Kašićev prijevod Biblije na Svetome oficiju (Inkviziciji) u Rimu 13. lipnja 1634. nije dobio dozvolu za tisak. Nakon potrage po raznim knjižnicama i arhivima u Rimu i Dubrovniku autor je u Knjižnici Male braće u Dubrovniku jedan anonimni štokavsko- ikavski prijevod misala (Rukopis 247) identificirao kombinacijom kodikoloških i tekstoloških metoda kao prijepis Kašićeva prijevoda toga djela. Za pitanje zabrane Kašićeva prijevoda Biblije koban je bio posjet ad limina apostolorum zagrebačkoga pomoćnoga biskupa Ivana Tomka Mrnavića u svibnju 1634. Tom prilikom on je u ime Crkve zagrebačke osobno predao papi Urbanu VIII. pismo u kojem se traži zabrana tiska. Ovdje se prvi puta objavljuje i komentira to pismo, koje se čuva u Biblioteca Vallicelliana u Rimu (Ms O. 90, ff. 365r-267r).

Ključne riječi

Bartul Kašić; Ivan Tomko Mrnavić; Missale Romanum; Biblia sacra; narodnojezični prijevod na hrvatski; Sanctum Offitium (Inquisition); povijesna sociolingvistika; planiranje statusa hrvatskoga jezika

Hrčak ID:

33798

URI

https://hrcak.srce.hr/33798

Datum izdavanja:

11.3.2009.

Podaci na drugim jezicima: njemački

Posjeta: 2.385 *