Kratko priopćenje
Hipotetski slučaj M. Ali v. Švedska: sukob pravnih poredaka pred Europskim sudom za ljudska prava
Dino Simonoski Bukovski
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autori radom žele prikazati djelatnost agenata država članica Vijeća Europe, tj. država potpisnica Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, pred Europskim sudom za ljudska prava i približiti je široj studentskoj i stručnoj populaciji. U tu svrhu, na temelju činjeničnog stanja zadanog fi ktivnog slučaja osmišljenog za potrebe regionalnog moot court natjecanja u europskom procesnom pravu za Jugoistočnu Europu održanog u Beogradu u travnju 2008. godine, izrađen je odgovor države na navode tužitelja. Navodne povrede su posljedica provođenja mjera za suzbijanje fi nanciranja terorozma propisanih rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda donešenoj po Glavi VII Povelje Ujedinjenih naroda. Mjere su provedene u državi članici Europske unije, i to uredbom Vijeća ministara Europske unije. Time je država članica lišena mogućnosti da utječe na modus provođenja mjera, a time i na mogućnost sprječavanja nastupa eventualne povrede prava zajamčenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih
sloboda. Dakle, stvoren je i „sukob" različitih pravnih poredaka. Navodne povrede se odnose na članak 6. i 13. Europske konvecije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te članak 1. Protokola I. uz Konvenciju. Posebno je bitno naglasiti da se slučaj u bitnome
poklapa s slučajem Kadi v. Vijeće ministara i Europska komisija1 koji je trenutačno pred Europskim sudom pravde i postoje predviđanja da će se slučaj pojaviti pred Europski sudom za ljudska prava ukoliko pred Europskim sudom pravde završi nepovoljno po
tužitelja.
Ključne riječi
Vijeće sigurnosti UN; EKLJP; ESLJP; terorizam; sukob pravnih poredaka
Hrčak ID:
33880
URI
Datum izdavanja:
5.12.2008.
Posjeta: 1.354 *