Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Veličina etničkih prostora u Bosni i Hercegovini (1991.) i njihova podjela po Daytonskome mirovnom ugovoru (1995.)

Saša Mrduljaš orcid id orcid.org/0000-0002-1946-2243 ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Centar Split, Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 638 Kb

str. 221-245

preuzimanja: 4.692

citiraj


Sažetak

Od sredine 1991. sve veću ulogu u kontekstu strukturiranja nacionalnih statusa i odnosa u BiH dobivaju promišljanja o njezinoj (unutarnjoj) političkoj podjeli na etničkom načelu. U sklopu tih promišljanja, pozivajući se na veličinu “vlastitih” etničkih prostora, vodstva su triju bosansko-hercegovačkih naroda formulirala i odgovarajuće, međusobno krajnje suprotstavljene, etno-teritorijalne zahtjeve. Tako su Srbi tvrdili da im pripada dvije trećine, Hrvati su zahtijevali trećinu, dok su Muslimani/Bošnjaci, u nemogućnosti artikulacije projekta uređenja BiH kao unitarne države, tražili polovinu BiH. Nakon svoga izravnoga uključivanja u pokušaje razrješenja bosansko-hercegovačke problematike, do čega dolazi početkom veljače 1992. međunarodna je zajednica poduprla mogućnost da neovisna BiH bude uređena kao složena država koju bi konstituirale, primarno na etničkom načelu, utemeljene teritorijalne jedinice. No, ispravno doživljavajući navedene zahtjeve kao pretjerane, pokušala je na što objektivniji način odrediti veličinu pojedinačnih etničkih teritorija kako bi i opseg predviđanih jedinica bio određen na što pravičniji način. U tom se smislu poslužila, uvjetno rečeno, etničkom kartom nastalom na temelju brojčanih većina pojedinih naroda po općinama BiH. Ta će karta nakon izbijanja rata u BiH (1992-95) imati sve manje značenje prilikom kreacije zemljovida unutarnje podjele BiH koje je međunarodna zajednica “nudila” zajedno sa svojim mirovnim planovima. No, kod većine promatrača bosansko-hercegovačke problematike upravo je spomenuta karta, umnogome zahvaljujući popularizaciji od strane međunarodne zajednice, doživljavana kao politički korektna osnova za određivanje opsega “nacionalnih jedinica” te kao prikladno mjerilo etno-teritorijalnih rezultata rata u BiH. Ti su pak doživljaji imali svoga utjecaja na međunacionalne odnose u BiH, na geopolitičke relacije unutar nje te čak i na onaj segment međunarodnih odnosa koji je bio determiniran bosansko-hercegovačkim prilikama. U priloženom radu, na temelju uvida u veličine pojedinačnih etničkih teritorija kako na razini bosansko-hercegovačkih općina tako i na razini cjelokupne BiH, autor konstatira da su (inicijalni) zahtjevi triju naroda po pitanju veličine njihovih samoupravnih područja uistinu bili pretjerani, ali i da je karta kojom se rukovodila međunarodna zajednica pružala pogrešan uvid u stvarnu veličinu pojedinačnih etničkih prostora u BiH. Sukladno tomu, niti se ta karta mogla opravdano doživljavati kao “politički korektna osnova” pri kreaciji etno-teritorijalnih cjelina niti se tu kartu može držati “adekvatnim mjerilom” etno-teritorijalnih rezultata rata u BiH.

Ključne riječi

etnički teritorij; Bosna i Hercegovina; Srbi; Hrvati; Muslimani/Bošnjaci; etno-teritorijalne podjele; etničko načelo; međunarodna zajednica

Hrčak ID:

37887

URI

https://hrcak.srce.hr/37887

Datum izdavanja:

15.6.2009.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 6.332 *